Električni automobili nisu široko dostupni, niti će to u skorije vrijeme postati.
Ekološki automobili stigli su u Hrvatsku. Ustvari, nisu baš stigli oni, nego njihovi pobornici. Dečki su okupljeni u udrugu GREENERGO ( www.greenergo.hr ), a organizirali su, malo prije ljeta, i prvi međunarodni skup ekoloških vozila u Zagrebu. Kao i uvijek, najava događanja na kojem će biti moguće vidjeti električne automobile zagolicala je maštu mainstream medija, pa je i samo zbivanje bilo dosta ekstenzivno popraćeno. Bez obzira na činjenicu što električnih automobila ondje gotovo da i nije bilo (svaka čast dvjema samogradnjama), organizacija samog događanja bila je vrlo dobra te zaslužuje sve pohvale.
Građani su prvog dana dvodnevnog skupa na glavnom zagrebačkom trgu mogli vidjeti električni trabant, peglicu i peugeot, bi-fuel ladu nivu i fiat punto, hondu civic hybrid i vozilo na tri kotača – “pedalu”, koje ima i elektropogon. Zainteresiranima koji su se okupili na predavanju o električnim automobilima videolinkom se obratio naš poznati fizičar dr. Davor Pavuna, a osim izlaganja Matthiasa Köchla, austrijskog stručnjaka za električne automobile i predsjednika zelenih iz Klagenfurta, na skupu je govorio i Igor Jurić iz zagrebačke tvrtke DOK-ING. On je predstavio projekt “Na putu do prvog hrvatskog električnog automobila” – o prvom moguće serijski proizvedenom električnom automobilu u Hrvatskoj. Najviše se govorilo o dizajnu, ali konkretnih podataka o tome tko bi proizvodio električni automobil i s kojom tehnologijom – zasad nema.
Spas za planet
Sudeći po dosad viđenim reportažama i tekstovima u medijima, električni automobil spasit će Zemlju i uvesti nas u blagostanje neviđeno od baby booma. No je li sve baš takvo kakvim se prikazuje? Nažalost, nije. Električni auto još je uvijek, a tako će i ostati još barem desetak godina, “rijetka zvjerka”. Međutim, možda je najvažnije da je iz današnje perspektive električni automobil hit budućnosti, ali sutra bi to mogao biti automobil na vodik, ili na ćelije goriva (ne gorive ćelije, kako se to krivo navodi u mnogim našim medijima), ili na solarnu energiju, ili na… Činjenica da punokrvni električni automobili imaju status poput snježnog leoparda zapravo je splet nesretnih okolnosti.
Naime, do početka Prvog svjetskog rata električni su automobili u Sjedinjenim Državama (zemlji koja je oduvijek bila najveće svjetsko tržište automobila) bili popularniji nego benzinski. No od 1914. do početka dvadesetih godina otkrivaju se velika nalazišta nafte u Teksasu i benzin postaje dostupan svima, izum alternatora šalje ručno pokretanje automobila na benzin u prošlost, a Henry Ford pokretnom trakom uspijeva značajno smanjiti troškove proizvodnje benzinaca u odnosu na električne automobile. Usporedbe radi, benzinci su stajali od 500 do 1.000 dolara, a električni automobili od 1.500 dolara naviše. No ono što je zabilo čavao u već pripremljeni lijes električnog automobila početkom stoljeća bio je razvoj cestovne mreže. Bolje ceste značile su da je postalo lakše prelaziti velike udaljenosti, a tu svaki električni automobil gubi bitku s motorom koji koristi izvedbe nafte.
Električni minusi
Upravo je to ono što i danas najviše muči električne automobile: domet. Naime, domet im je malen, gotovo nikakav. Moderan dizelaš sa spremnikom veće zapremnine bez ikakvih problema prijeđe i do 1.000 kilometara. Poštujete li ograničenja brzine na autocesti, naravno. S bilo kakvim električnim automobilom takvo što nije moguće. Pa čak ni s hibridom, namjeravate li se koristiti samo električnom energijom kao pokretačem pogonskih kotača. Ipak, rješenje postoji, barem tako kažu Francuzi. Naime, čini se da će prvi serijski proizveden i prodavan električni automobil biti renault, a prve ceste po kojima će voziti – izraelske. Naime, na svojoj bliskoistočnoj turneji Carlos Ghosn, glavni direktor Renault-Nissana potpisao je sporazum o razvoju električnog automobila sa Shaijem Agassijem, izvršnim direktorom kompanije Project Better Place.
Prema sporazumu (čijem je potpisivanju prisustvovao i Shimon Peres, predsjednik Izraela) Project Better Place i Renault-Nissan zajednički će razviti prvi velikoserijski automobil koji će za pogon u potpunosti koristiti električnu energiju, a država Izrael subvencionirat će kupce. Zašto baš Izrael? Zato jer, prema riječima Ghosna, predstavlja idealno prvo tržište za taj automobil. Naime, u toj zemlji 90 posto vozača dnevno vozi manje od 70 kilometara, a svi veliki urbani centri nalaze se na razdaljini manjoj od 150 kilometara; stoga ne bi bilo nikakvih poteškoća s autonomijom. Osim što će zajedno s Renaultom razviti vozilo, Project Better Place postavit će i održavati električnu mrežu za punjenje tih automobila. Renault-Nissan obećava da će automobil imati performanse identične onima modernih benzinaca obujma 1,6 litara, a moći će se puniti na bilo kojoj od pola milijuna postaja koje će Project Better Place postaviti po Izraelu. Nadalje, zanimljiv je i model po kojem Renault namjerava prodavati automobile.
Samo bi se vozilo kupovalo, dok bi se trošak električne energije obračunavao ovisno o upotrebi baterija, odnosno prijeđenih kilometara. Dakle, gotovo isto kao i kućni računi za struju. Prema najavama Renaulta, automobil bi mogao biti na tržištu do 2011. godine. Jedino što Renault nije naveo – niti u cijeloj ovoj priči namjerava navoditi – jest domet. Koliko će njegov električni automobil, kako se god zvao, moći prijeći prije nego što vozač stane kako bi se punila (ili izmijenila baterija), nije poznato. Pretpostavljamo da domet neće biti značajno veći od 100 kilometara, koliko, prema navodima Nissana, traje baterija koju on zajedno s NEC-om razvija za Pivo II, električni koncept budućnosti. Budući da je Renault povezan s Nissanom, sigurno je da će se ta baterija naći i u Renaultovim automobilima.
Problematičan domet
Paradoksalno, ali domet današnjih električnih automobila nije mnogo veći od onoga koji je imao porsche lohnerov electric voiturette, proizveden 1900. godine. On je mogao prijeći 50 kilometara, uz maksimalnu brzinu od 57 kilometara na sat, a sve to uz snagu od četiri konja. Osim dometa, električnom automobilu problem predstavlja i punjenje. Naime, kad automobili na struju koji će se moći puniti na utičnicu stignu na tržište, otvorit će se problem infrastrukture za njihovo punjenje. S obzirom na to da velik dio pučanstva u gradovima živi u zgradama (potpisnik ovih redaka na trećem katu), nije posve jasno kako će ljudi koji ne žive u prizemlju puniti svoje automobile. Ako dođe do ugradnje vanjskih utičnica na zgrade, pitanje je tko će kontrolirati potrošnju i kako će se susjedi u zgradi dogovoriti tko je na redu za punjenje. Naravno, treba se zapitati i koliko će porasti računi za struju, odnosno hoće li se novac koji bi inače odlazio na benzin samo preliti u proračun HEP-a. No svi se ti problemi čine rješivim, osim dometa. Dok tehnologija skladištenja električne energije u baterijama ne bude značajno napredovala, električni automobil ostat će dostupan samo rijetkima. Ipak, za sve željne eko-vožnje tu su uvijek hibridi, koji više nisu toliko egzotični.
Top 10 električnih/hibridnih automobila
1. Tesla Roadster – Bez obzira na hype, Tesla je tek nedavno isporučio svoj 500-ti primjerak modela roadster, ustvari lotus elisea s električnim motorom. Elon Musk, čovjek koji je pokrenuo projekt, sam je priznao da se opekao kad je shvatio što je proizvodnja automobila. Naime, budući da malo ljudi ima iskustva s električnim automobilima, tako se kod roadstera dogodio problem s prijenosom snage (elektromotori imaju veliku količinu okretnog momenta), pa je početak prodaje morao biti odgođen za skoro godinu dana, dok se nije prešlo s mjenjača s dva stupnja prijenosa na jedan stupanj prijenosa. U pripremi je i drugi model, nazvan jednostavno S, koji će imati i hibridnu izvedbu.
Domet: 354 kmVrijeme punjenja: 3,5 satiCijena: 101.500 dolaraCool faktor: 5. Iako je na struju, do stotke ubrzava za 3,8 sekunda
2. Toyota Prius – Znamo, riječ je o hibridu, a ne o električnom vozilu. No ne zaboravite da je prva generacija priusa na japansko tržište stigla još 1997., a dvije godine nakon toga u ostatak svijeta. Treća generacija upravo stiže i na naše tržište, a konačno više ne izgleda kao auto kojeg nitko iz dizajnerskog odjela nije želio. Prius je bio pionir među autima nove generacije koji su popularizirali električni automobil i utirao je put svim ostalima. Usto, za razliku od chevroleta volta, Toyota ga ne pokušava progurati pod “čisti” električni automobil.
Domet: 20 km, a nakon toga – što budeVrijeme punjenja: Nepoznato, plug-in verzija dolazi 2011.Cijena: 30.000 eura u Hrvatskoj (procjena)Cool faktor: 4 Nije potpuno električan, ali zagađuje manje od drugih
3. Chevrolet Volt – Nije strogo električni automobil, iako ga General Motors pokušava takvim predstaviti. Zapravo je riječ o hibridu poput priusa, samo s jednom razlikom. Benzinski motor ne pokreće kotače, nego elektromotor kad se baterije isprazne, koji onda pokreće kotače. Prema sadašnjim podacima, to je vrlo brzo, odnosno nakon 60 km. Prvi primjerci na cestu bi trebali stići tek 2011., s time da je pitanje koliko će kaos koji okružuje nedavno bankrotirali General Motors utjecati na brzinu razvoja automobila. Europska verzija sigurno će stići, i to kod nove generacije astre, s kojom volt dijeli platformu.
Domet: 60 km na struju, a nakon toga – što budeVrijeme punjenja: 6-6,5 satiCijena: nepoznataCool faktor: 3. Dugo vrijeme punjenja, ali cool interijer
4. Fisker Karma – može li ime automobila (također hibridnoga) koji će smanjivati štetu okolišu prilikom odrađivanja svojih zadaća biti bolje? Henrik Fisker radio je u Aston Martinu i BMW-u, potom je prodavao dorađene mercedese sa svojim logotipom prljavo bogatima, a sada nam predstavlja karmu, najseksepilniji električni automobil. Proizvodnju će obavljati finski Valmet, koji je dosad radio svašta, uključujući i Porscheove modele boxster i cayman, a Fisker je krajem prošle godine dobio i financijsku investiciju s Wall Streeta, navodila se cifra od više stotina milijuna dolara. Kako je tad recesija bila u punom jeku, a Fisker nije dotad proizvodio ogromne SUV-ove koje nitko nije želio kupiti, mislimo da je to jednostavno dobra karma.
Domet: 80 km na struju, a nakon toga – što budeVrijeme punjenja: nepoznatoCijena: 89.000 dolara (SAD, u Europi cijene nisu formirane)Cool faktor: 5. Izvrstan domet, izvrstan dizajn, izvrsno ime. Plus snaga od 400 KS!
5. Tango – Tango je nepoznat u našim krajevima, no posjeduje ga George Clooney i još nekoliko holivudskih zvijezda – stoga se oko njega stvorio veliki hype. Osim što je strahovito uzak (99,6 centimetara), strahovito je i brz, pa tako do stotke s mjesta stiže za ravno 4 sekunde. Usporedbe radi, ferrari F430 scuderia za istu operaciju treba 3,7 sekunda. Sigurnost dolazi iz trkaćeg kaveza, koji je ugrađen u tango. Bez njega ne bismo željeli sjesti u ovaj električni automobil napravljen za ljubitelje brzine.
Domet: 300 kmVrijeme punjenja: nepoznatoCijena: 108.000 dolara (prodaje se samo u SAD-u)Cool faktor: 4. Dali bismo mu 5 zbog performansi, ali kad ga pogledamo…
6. Think! City – Mali gradski automobil namijenjen je prije svega Europi a potječe iz Norveške. Potpisnik ovih redaka čak se na prošlogodišnjem salonu automobila u Ženevi uspio nakratko i provozati (ne voziti) u njemu. Korektan mali automobil sa solidnim dometom, ali čudnim dizajnom i jeftinim interijerom. Zasad nije dostupan u Americi, a cijene su mu paprene, usporedite li ih s priusom, koji je ipak mnogo veći automobil.Domet: 150 kmVrijeme punjenja: 13 satiCijena: 33.500 euraCool faktor: 3. Solidno, ali dugo se puni i skup je. Hvala, radije bismo uzeli prius
7. Aptera 2e – Znamo, izgleda kao avion na koji je pripiti radnik u tvornici zaboravio namontirati krila, ali radi se o automobilu. Doduše, sa samo tri kotača. Aptera je upravo svojim čudnim dizajnom pridobila pozornost javnosti, a jedan primjerak njihova automobila u svojoj garaži ima i Jay Leno, čovjek koji voli sve što je kvalitetno, i koristi motor. Budući da se radi o maloserijskom automobilu, prodaja je zasad ograničena na Kaliforniju, u kojoj vladaju najstroži propisi o količini štetnih plinova u automobilskom ispuhu na svijetu.
Domet: 160 kmVrijeme punjenja: nepoznatoCijena: 30.000 dolaraCool faktor: 2. Svaka čast Lenou, ali ovaj auto nije prošao crash-testove…
8. Venturi Fetish – Dizajnirao ga je Saša Lakić, dizajner srpskog porijekla koji se bavi industrijskim dizajnom općenito, što možete vidjeti na njegovoj cool web stranici www.lakic.com. Venturi fetish je majstorsko djelo dizajna, ali i ekskluzivnosti. Tvrtka će proizvesti samo 25 primjeraka – i to je to. Jedan je isprobao princ od Monaka, ali držimo da je i njemu cijena malo previsoka…
Domet: 250 kmVrijeme punjenja: 6 satiCijena: 300.000 euraCool faktor: 3. Izgleda krasno i brz je, ali za taj novac kupujemo teslu roadster i još dva porschea
9. Lightning – Lightning je projekt engleske tvrtke istoimenog naziva. Budući da na Otoku postoji duga tradicija samogradnje izvrsnih maloserijskih vozila, nadamo se da bi Lightning mogao biti prvi pravi sportski GT na električni pogon. Nažalost, u isto vrijeme i strahujemo jer je ista tradicija samogradnje izvrsnih maloserijskih vozila pupčanom vrpcom vezana s nebrigom za kupce i marketing. Iako na web stranicama tvrtke tvrde da će automobil stići već krajem ove godine, aljkavo napisani i predočeni tehnički podaci tjeraju nas na sumnju. Uostalom, kao i nemogućnost kaparenja primjerka, čak ni u Velikoj Britaniji.
Domet: 300 kmVrijeme punjenja: 8 satiCijena: 155.000 euraCool faktor: 3. Malo previsoka cijena, sve ostalo izvrsno. Ako ga ikad proizvedu…
10. Reva G-Wiz – Indijska tvrtka već godinama prodaje ovo vozilo, a popularno je među eko-vozačima u Velikoj Britaniji. Snaga mu je malena, ali prednost su mu dimenzije i činjenica da su osiguranje i registracija vrlo niski – jer prema tamošnjim zakonima nije riječ o automobilu nego o motociklu. Osim što je malen i ružan, g-wiz je strahovito nesiguran. Laboratorij za istraživanje prometa testirao ga je na zahtjev BBC-jeve emisije po EuroNCAP standardima – i pri 60 km na sat automobil se gotovo sasvim raspao. Putnike u takvoj situaciji čeka sigurna smrt.
Domet: 80 kmVrijeme punjenja: 8 satiCijena: 15.000 dolaraCool faktor:
11. Osim što je malen i ružan, g-wiz je i smrtno opasan
Piše: Goran Vuzem10/11/2009, Plan B 21