Česte su i brojne općenite preporuke kako život učiniti boljim, ali mnoge od njih ne zadiru u samu bit našeg postojanja u stvarnom vremenu i prostoru u kojem obitavamo, već život sagledavaju kao pojavu izdvojenu iz društvenog okruženja. Sretnim nas, naprotiv, ne može učiniti bijeg od društva, već prilagodbe kojima se razvijamo u slobodne i odgovorne osobe koje stvaraju skladnije suodnose.
"Svatko je kovač svoje sreće", kaže poslovica, ali malo tko je umije iskovati. Uglavnom, nedostaju nam znanje i hrabrost, drugim riječima samopoštovanje. Sretan je onaj tko se može zagrliti takvim kakav je sada, ali i razumijeti i prihvatiti nužnost promjena... jer "jedino stalno u prirodi (čovjeka) promjena jest".
Neki od učinkovitih koraka koji nam istinski mogu pomoći da zbacimo okove (samo)nametnih predrasuda i uzdignemo se na razinu ličnosti koja odiše bogatstvom duha su u stvari odricanja od svega što nas čini robovima vlastitih slabosti. Ako želite iskreno graditi sreću svojeg života, usrečujući time i druge, onda naučite reći NE vezanostima koje u vama guše - Čovjeka.
1. NE izjašnjavajte se o narodnosti (naciji) i vjeri (religiji).
To su osobne stvari, zadržite ih za sebe (i svoje bližnje). Njima se ne treba i nema pravo nitko koristiti u vaše ime, pa tako niti država niti crkva, niti političke stranke... Ne miješajte vrlinu samozatajne ponositosti pripadnošću određenom narodu ili sljedbi sa taštinom vođenim izjašnjavanjem (dokazivanjem, opravdavanjem) kojim postajete tek broj iza kojeg netko uvijek po vlastitoj potrebi dopisuje ništice i unovčava vašu naivnost i sujetu.
Ne razvrstavajte se u "stada", kako vas ne bi prebrojavali. Svaki puta kada se izjašnjavate o tim pitanjima, primjerice u popisima stanovništva, upadate u jamu koju ste sami pomogli iskopati - postajete "mi, koji moramo biti drugačiji nego oni". Biti različiti je prirodno, stvarati od toga predstavu je tragikomično. Nakon što ste se dali obilježiti pripadnošću, dozvolili ste "vukovima" da se s vama poigravaju. Čim se više svrstavate u "stada" tim više gubite vlastitu slobodu i postajete oruđe za porobljavanje drugih. Ne zaboravite, država i sve ustanove zasnovane i vođene "čvrstom rukom" moći, u mnogočemu su "uređaj prisile", a gdje ima silovanja ne može biti (trajnog) mira i ljubavi. Ne pristajte da drugi odlučuju umjesto vas, ponajmanje oni koji moć koriste da zlorabe vaše živote.
2. NE izlazite na izbore sve dok izborni zakon i pravila nude (višestruku) prijevaru birača.
Vlast izabrana prijevarama nije vaša vlast. Iz pokvarenog jajčanog zametka ne može se izleći zdrava ptica. Ne pomažite prevarante jer time sami sebi zabijate nož u leđa. Prevareni su, primjerice, svi koji su dali glas strankama, neovisnim listama i pojedincima koji nisu prešli izborni prag. Njihovi glasovi su uzaludni. To je kao da vičete u gomili, a nitko vas ne čuje. Prevareni su i svi koji su dali svoj glas onima koji nakon izbora ne sudjeluju u služenju ("vlasti"). Vijeća i skupštine trebaju činiti svi izabrani kandidati, razmjerno postotku stečenoga povjerenja birača (dobivenih glasova). U skladu s time, nužno je (zakonski) ukinuti poslijeizborno koaliranje jer se zlouporabljuje za političku trgovinu.
Izlazak na izbore nije jedina prilika koja vam se nudi kao mogućnost za postizanje društvenih promjena, u što vas pokušavaju uvjeriti oni kojima je stalo jedino zadržati postojeće stanje. Iskoristite, primjerice, mogućnost "građanskog neposluha", kao nenasilnog oblika suprotstavljanja nametnutnim društvenim okvirima koji guše slobode, a ne razvijaju odgovornost (su)života. Naposljetku, ne podržavajte prevarante koji vam žele i "rog prodati pod svijeću", čak i nakon što ih ste ih razotkrili u laži.
3. NE obavljajte poslove koji su usmjereni protiv života, zdravlja i sreće drugih bića i (prirodnog) okoliša.
Tako, primjerice:
- NE radite u poduzećima koja proizvode oružje
- NE radite u tvornicama koje proizvode cigarete
- NE radite u klaonicama...
Nemojte se opravdavati da ste prisiljeni raditi posao koji se protivi vašoj savjesti. Uvijek imate izbora, slobodna ste bića i ne dozvolite da drugi odlučuju umjesto vas. Da biste mogli plivati trebate skinuti okove s ruku, u protivnom voda će vas nositi... dok se ne utopite. Ako želite istinsku dobrobit za sebe i druge, ne razmišljajte po načelu "bolje vrabac u ruci, nego ptica na grani". Vrabac kojeg grčevito stišćete ozlijedit će vas kljunom. Prihvatite odgovornost življenja, da biste mogli širiti slobodu.
Ako istinski želite živjeti ispravnije, uvijek ima ljudi koji će vam u tome pomoći. Ne vjerujte onima koji tvrde da se po tom pitanju "ništa ne može učiniti" jer nebrojeni su poslovi od kojih se može pošteno živjeti čineći korist svima. Uostalom, netko je davno s pravom poručio gladnima i nezaposlenima: "Ako nemate posla kojim biste prehranjivali obitelj, rješenje se samo nameće - proizvodite sami svoj kruh.". Budite sami svoji poslodavci, pomognite sebi i društvu, ne čineći pritom drugima ono što ne biste željeli da oni čine vama.
4. NE pristajte na neplaćeni i potplaćeni rad, te rad na crno.
Takav rad je obilježje robovlasničkog odnosa. Niste rođeni da biste bili robom. Slobodna ste bića! Imate jedan život, koji je poput kratke šetnje kroz tajanstvene staze svijeta. Taj kratki isječak vječnosti hodajte uzdignute glave. Ne podcjenjujte se i ne omalovažavajte. Vi ste vrijednost, iskažite si poštovanje.
U protivnom, brisat će pod s vama dok ne nađu drugu krpu. Pošteno raditi znači i biti nagrađen za uloženi trud i ostvarene plodove posla. Nagrada se ne mjeri samo visinom isplaćene plaće. Ako niste zadovoljni poslom, naknada za rad ma kolika bila zagorčit će vam život. Cijeniti svoj rad znači i drugima omogućiti da od njega dostojanstveno žive. To je moguće samo u prijateljskom poslovnom okruženju, a temelj takvim zdravim suodnosima je poštenje.
5. NE pristajte na uvrede, poniženja i zlostavljanja poslodavca, suradnika, poznanika, člana obitelji...
Ako se prema vama ne odnose kao prema ravnopravnom članu zajednice pogledajte se u ogledalo i zapitajte čime ste to zaslužili. Moguće je da ste tome pridonijeli svojim postupcima, potaknuvši loš odnos okoline prema vama. Puke osude ponašanja ljudi koji vas vrijeđaju, omalovažavaju i iskorištavaju neće vam, međutim, pomoći da to prevladate. Da bi ste promijenili odnos okoline prema vama, potrebno je ponajprije da gradite samopoštovanje prema sebi.
Uz to, osvjestite pogreške koje činitite i nastojte ih ne ponavljati. To se odnosi i na promjenu okoline - ne silite se biti u društvu koje vas ne prihvaća. Iskrenošću i poštenjem steći ćete prijatelje, ma gdje se nalazili. Dozvolite si zdravo, nadahnjujuće okruženje u kojem će vaše vrijednosti procvjetati na zajedničku dobrobit.
6. NE pristajte na skupi kruh, vodu, struju, telefon, benzin...
Tražite i podržavajte raspodjelu prirodnih bogatstava i proizvoda ljudskog rada iza kojih ne stoji težnja za dobiti, narušavanje prirodne ravnoteže i sklada, te zdravlja pojedinca i društva u cjelini. Život je skup jer postoji obilje nepotrebne robe. Rasipamo darove prirode za kratkotrajne užitke koje pokreću sebične želje. No užitka se ne treba odricati, naprotiv. Ali istinski užitak, koji nije ograničen samo na trenutke života, možemo steći (zaslužiti) jedino ako nam je iskreno stalo do sreće drugih bića i okoline u kojoj obitavamo.
Sreća je neovisna o količini stvari kojima se okružujemo i kojima si ugađamo. Skup život često je i nezdrav, stoga nema razloga da ga s lakoćom ne napustimo i zamijenimo jednostavnošću i prirodnošću. Kruh od cjelovitih žitarica, primjerice, nikada ne može biti skuplji od bijelog kruha čija je hranjiva vrijednost daleko manja. Ako je njegova cijena ipak viša, to je stoga što dozvoljavate da vas lažu. Prava je vrijednost "cjelovitog" kruha vaše zdravlje, ne prodajte ga za sitniš. U konačnici, kada bi nas dovoljno jelo takav kruh on bi i doslovce pojeftinio.
7. NE pristajte na skupo i loše obrazovanje i osposobljavanje, te liječenje i iscjeljivanje.
Tražite i podržavajte učitelje i škole koje u širenju znanja i vještina ne vode težnja za iskorištavanjem učenika i svijeta, već njihov napredak i sreća. Cijena koju plaćate za neki obrazovni tečaj nije uvijek odraz kakvoće ponuđene vam nastave. Nije ni sve što se može dobiti besplatno ili jeftino jamstvo da je dobro za nas. Procjena o tome je na nama, na našem životnom iskustvu. A odluka na koju cijenu doškolovanja, primjerice, smo spremni pristati, ovisi dakako i o razlozima zbog kojih sjedamo u školske klupe. Ako je vaš razlog pomoći si da bolje zarađujete, u redu, tada dozvolite i drugima isto.
No pošteno stjecanje prihoda podrazumijeva da cijena robe ili usluge koju dajete odgovara njihovoj stvarnoj vrijednosti. Pri tome, nikada nemojte smetnuti s uma da najveće dragocjenosti na ovome svijetu nije moguće naplatiti. Iskrenost, poštenje, hrabrost... nemaju cijene. Kako razviti i primijenjivati te vrline, i o tome se može i treba učiti. Ako učitelj koji vas podučava vrlini precjenjuje svoju poduku, to je stoga što ne živi u skladu s onim što podučava. Njemu je podučavanje tek prigoda za stjecanje dobiti, koliko god se učene činile njegove riječi. Naprotiv, učitelj koji živi vrlinu, ne podučava je (pa samim time niti naplaćuje)! Njegov život je besplatna škola, onima koji su je spremni prihvatiti. Njegova je najveća plaća dobrota koju razvijaju i šire "učenici" koje je nadahnuo.
8. NE pristajte na okrutnost, mučenje, iskorištavanje i ubijanje bilo kojeg stvorenja.
Živa bića nisu samo ljudi, već i životinje, biljke i svi drugi pojavni oblici, Zemlja... Ne treba biti pametan da bi se shvatila ta jednostavna istina, koja je nedostupna svima kojima je srce još zatvoreno. Ako je nemoguće živjeti, a da makar nenamjerno ne povrijedimo druge, nastojmo da sve što (svjesno) činimo bude krajnje obzirno i odgovorno naspram tuđe sreće, zdravlja i života. Uvijek se trudite izabrati ono rješenje koje će nanijeti najmanju moguću štetu, kako vama samima, tako i vašoj okolini. U pravilu, takvo je rješenje najjednostavnije, i za njega su potrebni najmanja ulaganja i napori. Ujedno je (dugoročno) najisplativije jer je u njega utkano najviše poštovanja i ljubavi.
Lijepo je, primjerice, reći "volim životinje", no ne razmećite se prevelikim očekivanjima (od sebe samih) jer bi i osjećaj povrijeđenosti zbog njihovog neispunjenja (za vas) mogao biti nepodnošljivo bolan. Radije preispitajte vaš sadašnji odnos prema životinjama, je li riječ o prijateljstvu ili iskorištavanju. Je li, primjerice, pas s kojim živite vaš zatočenik ili sudrug? Jeste li licemjerni prema pilićima, ako ih prvo nježno dodirujete, a potom tovite da biste ih pripremili za ručak? U ophođenju i postupanju s drugim bićima uvijek možemo učiniti potez više za zajedničku dobrobit i sreću. Možemo, ali i ne moramo. Izbor je naš. Baš kao i posljedice...
Autor: Goran Majetić
Izvor: Kameleon