Zapadno-afrički instrumenti

Dunun

dunun

Bas bubnjevi iz Gvineje. Postoje 3 dununa: dununba, sangba(n) i kenkeni. Ovi bubnjevi se ne moraju svirati zajedno. Ako postoji samo jedan dun svirač, on svira sangbu, najvažniji bubanj u ovoj grupi, ili kombinaciju 2 bubnja: dununbe i sangbe. Dununba ima najdublji zvuk, a kenkeni najviši. Dununba i sangba se sviraju u odnosu na solo djembe i prema varijacijama plesa.

Uz dunun svira se i zvono kenken.
Dunun bubnjevi su ključni instrumenti jer drže ritam i podržavaju plesače.

Tama (ntama)

tama

Bubanj s dvije kože i tanjim srednjim dijelom. Drži se ispod pazuha tako da bubnjar rukom mijenja napetost kože. Svira se zakrivljenom palicom u jednoj ruci i prstima druge ruke na istoj koži.

Poznat je i pod nazivom "talking drum". Naime, njegovi zvukovi podsjećaju na neke afričke jezike.

Bara

bara

Tradicionalni bubanj etničke skupine Bamana iz Malija. Promjer mu je približno 60 cm.

Bara se svira na dva načina: položena na tlo ili remenom vezana oko pojasa. Svira se rukama. Po načinu sviranja, svom obliku i montaži kože, bara je bliski rođak djembea.

Siko

siko

Siko dolazi iz graničnog područja između Gvineje i Sierra Leonea gdje živi etnička skupina Temine. Siko je ravan, četvrtasti bubanj, izrađen od drveta učvršćenog u okvir. Kozja kože je fiksno učvršćena na okvir. Siko se svira sjedeći na podu, pri čemu se bubanj drži između nogu, ili stojeći sa sikom u jednoj ruci pri čemu se svira tankom palicom u drugoj ruci.

Obično se svira nekoliko sikoa različitih veličina; rolin, wamban, toublok, baba, solo.

Krin

krin

Krin je Susu instrument iz obalnog dijela na jugu Gvineje. Sličan instrument, kele koristi se u šumskim područjima Gvineje. Krin je cilindričan bubanj, izrađen od drveta na kojem su urezani utori. Svira se drvenim palicama udarcima po utorim i gornjoj površini između utora. Njegova dužina je bar 30 cm, a promjer 20 do 40 cm.

Drvo je potpuno izdubljeno i krajevi krina ostaju otvoreni. Utori su različitih dužina. Nekada su to bili bubnjevi kojima su se prenosile poruke na daljinu. Danas se krin koristi kao melodijski instrument među udaraljkama.

Gita

gita

Instrument etničke skupine Bamana iz Malija. Izrađen je od polovice tikve promjera približno 40 cm. Uz rub često ima izbušena 2-3 reda rupa kroz koje se provlače tanke kožne trake. Na kraju kožnih traka učvršćene su školjke. Gitu obično sviraju mlade djevojke tijekom tjedna vjenčanja.

Gita je položena na tkaninu na podu i svira se rukama ili malim štapićima.

Filendunun

filendunun

"Vodeni bubanj" izrađen od polovice velike tikve, napunjen vodom do tri četvrtine, u koju je postavljena polovica manje tikve.

Ritmovi se sviraju na plutajućoj tikvi golim rukama, drvenim štapićim čiji krajevi su pojačani tkaninom ili čak malim tikvicama. Sviraju ga isključivo žene kod vjenčanja, za vrijeme obreda inicijacije ili mlade djevojke tijekom Ramadana.

Yabara

yabara

Yabara dolazi iz šumovitog dijela Gvineje u kojem žive etničke skupine Kisi, Toma i Gereze. Predstavlja "vanjsku šuškalicu" izrađenu od izdubljene tikve omotane u labavu mrežu na kojoj se nalaze školjke, drvene ili staklene kuglice ili zrna "gombele" graha.

Tikva se drži jednom rukom za "ručicu" kojom se "maše" naprijed-natrag, dok se drugom rukom povlači kraj mreže prema dolje. Yabara se svira kao ritmička pratnja.

Wasamba

wasamba

Wasamba je izrađena od drvene palice savijene pod kutom. Svaki dio palice je dužine približno 20 do 30 cm. Jedna palica se koristi kao ručica, a na drugoj se nalazi 10 do 20 pločica različitih veličina izrađenih od tikve. Svira se u paru tako da pomične pločice udaraju jedna u drugu.

Wasamba se koristi tijekom obreda obrezivanja i inicijacije. Kod tih obreda se ne može bilo tko približiti mladićima i zato wasamba označuje njihovu prisutnost strancima i prolaznicima.
(Fotografija: Bor Slana)

Kesekese

kesekese

Ova "unutarnja šuškalica" dolazi iz Faranah regije iz sjevernog dijela Gvineje. Konusnog je oblika i izrađena je od omotanih traka osušenih stabljika.

Uvijek se svira u paru alternativnim pokretima lijeve i desne ruke. Često se svira u pratnji drugog instrumenta, koro, malog komada izdubljenog drveta koji se drži u dlanu jedne ruke i udara tankom palicom u drugoj ruci.

File

file

File je drvena flauta sa tri ili četiri rupe. Često je umotana u tkaninu i ukrašena školjkama. Nekada su je svirali kovači kod kopanja i taljenja željeza. Postoje dva naziva: numu-file (flauta kovača) i kon-file (flauta lovaca).

Tehnika sviranja je specifična po tome što svirač često "pjeva iz trbuha" dok istovremeno puše i na taj način kreira jedinstven zvuk.

Kora

kora

Kora potječe iz XIII. stoljeća i predstavlja drevni instrument Mandingo kraljevskog dvora. Za koru kažu da je "afrička hrafa". Izrađena je od drvenog vrata koji prolazi kroz poluloptu rezonatora. Tijelo je izrađeno od polovice velike tikve (promjera približno 50 cm). Otvoreni dio je prekriven kožom koja je učvršćena na tijelo. Kora ima 21 žicu koje su raspoređene u dva reda: 11 za lijevu ruku i 10 za desnu ruku. Kožni obruči na vratu omogućuju zatezanje, odnosno uglašavanje, žica.

Kora se drži u rukama i svira se palcima i kažiprstima. Često se svira sama i prati pjevanje griota. Prema tradiciji, 21 žica predstavlja život djeteta:

  • 7 za oživljavanje prošlosti,
  • 7 za oživljavanje zvuka sadašnjosti,
  • 7 za pozivanje budućnosti.


Prema drugoj tradiciji, 7 žica predstavlja oca, 7 majku i 7 dijete.

Bolon

bolon

Bolon je zakrivljena harfa izrađena od velike tikve i ima 3 ili 4 žice. U Mandingo glazbi, bolon je "bas".

Izvorni naziv je soron i svira se stojeći. U prošlosti, svirač bolona je prvi ulazio u osvojeno selo, a danas se često svira kod večernjih okupljanja.

Ngoni

ngoni

Ngoni je lutnja, vrsta male gitare, s izduženim tijelom preko kojeg je napeta koža. Na njoj su 3 žice, nekada izrađene od dlaka konjskog repa, a danas su od najlona. U Bamana regiji ngoni ima četiri žice. Žice su napete na vratu i učvršćene pomoću kožnih prstena (slično kao kod kore).

Nkoni je instrument griota, savršen dodatak kori, uz čiju pratnju pripovjedači govore o slavnim događajima.

Bala

bala

Bala je ksilofon izrađen od drvenih štapića različitih veličina ispod kojih su postavljene tikve kao rezonatori. Cijela konstrukcija je montirana na okvir. Postoje dvije vrste bale: jelibalani ili malinka balani (mala bala, odnosno Malinka bala) iz Gvineje i syenara bala ili senufo bala iz Bamana, Segou i Wasolon regije.

Bala se svira palicama koje su na vrhu pojačane gumenom oblogom. Ovaj romantični instrument simbolizira ljubav i prvenstveno se svira na svadbenim svečanostima.