Intenzivan rad na projektu Artha (vještina stvaranja obilja) putem radionice uživo, webinara i online seminara, ukazao mi je na činjenicu koje sam i ranije bio svjestan, ali je sada ona postala očigledna: mnogo ljudi ima problema s kreativnim zamislima. Točnije, kao da naiđu na blokadu kad se od njih traži stvaranje nečeg novog, uzlet mašte ili puka zamisao o tome što bi mogli raditi, to jest kako u svoj život privući obilje stvarajući nove vrijednosti.

Artha nije čarobni štapić. Artha je vještina zasnovana na skupu jednostavnih pravila koja, ako ih slijedite i primjenjujete, mogu imati čarobni učinak. Međutim, taj je učinak ovisan o osnovnom kreativnom impulsu koji mora doći od – vas. Poučavajući Arthu, mogu vam prenijeti informacije o njoj, pa čak i niz tehnika koje na dubljim razinama rastvaraju karmičke i psihološke blokade privlačenju obilja. Ali, u konačnici, vi ćete morati biti kreativni i STVORITI neku vrijednost za koju će vas svemir nagraditi obiljem.

Već se dugo bavim mišlju da objavim neku vrst naputaka, vježbi i savjeta za povećanje kreativnosti. Do sada nisam našao dovoljno vremena za tako nešto jer je uvijek bilo nekih važnijih trenutačnih projekata. Srećom, nedavno sam naišao na jedan odličan članak korejsko-američke stručnjakinje za kreativnost i inovativnost dr. KH Kim. Čitajući ga, shvatio sam da je u tom članku dr. Kim ispisala sve što bih vam i sam mogao reći o kreativnosti. Njena su uputstva obuhvatna (članak bi se mogao razviti u cijelu knjigu), ali logična i jasna. Tako da s velikim zadovoljstvom radim ono što nije često na mojim stranicama: jednostavno vam prenosim cijeli tekst dr. Kim, inače objavljen naweb stranicama IDEA TO VALUE.

Adrian Kezele

ZNATIŽELJA: KLJUČ ZA KREATIVNOST I INOVATIVNOST

autorica: Dr. KH Kim, Professor of Creativity & Innovation at the College of William & Mary
prevoditelj: Borna Kezele; lektorica: Suzana Tiljak

Albert Einstein kao dijete uglavnom nije volio školu, ali se to promijenilo kad je sa šesnaest godina krenuo u srednju školu u gradu Aarau, u Švicarskoj. U toj školi učitelji su poticali njegovu znatiželju i ohrabrivali ga da postavlja mnoga pitanja, pa čak i da kritizira njihov rad.

Postao je popularan među drugim učenicima, ali najvažniji su mu bili uzleti mašte u kojima je, recimo, zamišljao da jaše na zrakama svjetlosti. Kao da je već tada gradio podlogu za svoju teoriju relativnosti.

Glavna značajka znatiželje inovatora jest razmišljanje u dječjim pojmovima i gladno traganje za odgovorima. Ljudi često obeshrabruju znatiželju i postavljanje pitanja, što se vidi u uzrečicama poput: „Znatiželja je ubila mačku“.

No, najveći svjetski inovatori strastveno su znatiželjni, čak možda i previše radoznali te zbog toga pomalo iritantni. Njihov je pristup situacijama i problemima otvoren, dječji – pristup uma koji nije krut ni zatvoren u unaprijed postavljene zamisli.

Tjerani znatiželjom, oni postavljaju luda pitanja.

Slijedeći svoju znatiželju razvijanjem ljubavi prema učenju novih pojmova, povećavaju svoje iskustvo. Impuls njihove znatiželje i prijašnje znanje upozorava ih na nevidljive rupe ili detalje koje drugi ne vide, a to zauzvrat još više hrani njihovu znatiželju. Znatiželja ih pak tjera da budu uporni. Širok spektar njihovih interesa omogućuje im da svoje zamisli primijene na razna područja, pritom sintetizirajući i poboljšavajući zamisli drugih ljudi. Tako otkrivaju skrivene obrasce i stvaraju nove zamisli. Njihova znatiželja otkriva nove mogućnosti čak i na kraju prividno slijepe ulice, te u njima potiče osjećaj svrhe i značenja. Na taj način, stalno nagrađivana i obnavljana, znatiželja postaje cjeloživotna strast.

Čak i kao odrasli ljudi, inovatori su u dodiru sa svojim unutarnjim djetetom. Sposobni su zanemariti društvene tabue i norme ponašanja, a njihova dječja znatiželja uklanja ustaljene načine razmišljanja otvarajući ih prema drugim mogućnostima, uz to promičući njihovu mentalnu fleksibilnost.

Međutim, većina ljudi nije doista znatiželjna. Oni koče svoju kreativnost jer:

• pretpostavljaju da je ono što vjeruju ili znaju ispravno (to jest, misle da je njihova procjena situacije ili znanje o nekoj temi iznadprosječno)
• preferiraju pasivnost umjesto aktivnog mentalnog stanja, koje zahtijeva znatiželja
• stvaraju granice kojima upravljaju i ograničavaju, umjesto da ih istražuju i proširuju znatiželjom
• opiru se promjeni i ostaju na jednom mjestu (a znatiželjni se ljudi spremno prilagođavaju promjenama i prerastaju okvire).

Današnja tehnologija čini ljude sve manje znatiželjnima jer:

• se pouzdaju u instantne jedan-klik-mišem odgovore umjesto da kopaju po knjižarama ili knjižnicama i izlažu se raznolikim informacijama
• imaju brz i lagan pristup površnim informacijama (što im dopušta da se ne zamaraju s velikim količinama i raznolikošću informacija dostupnih online) čija je posljedica društveni konformizam.

No, konformizam je neprijatelj znatiželje i morate mu prkositi pa čak i biti pomalo pobunjenički nastrojeni prema njemu, i to tako da:

• se ne pokoravate društvenom pritisku ili očekivanju drugih ljudi
• testirate skrivene pretpostavke i uvjerenja koja održavaju status quo; istražujete i razmišljate o rješenjima “izvan kutije” te tražite “nemoguće”
• aktivno usmjerite svoju znatiželju prema ostvarenju cilja bez smetnji
• ciljate na to da postanete najbolji u nečemu (a uz to ostajete otvoreni novim i različitim iskustvima)
• svakodnevno istražujete predmet i područja koja vas zanimaju
• ulažete u trening i alate kojima ćete održati svoju znatiželju živom
• redovito tražite iskrenu povratnu informaciju.

KAKO NJEGOVATI ZNATIŽELJU

PRVO, pronađite i uklonite ono što stoji na putu znatiželjnom umu:

• budite dovoljno skromni da kontinuirano učite od svijeta i drugih te svom egu pretpostavite poniznost i učenje
• budite dovoljno samouvjereni da možete biti ranjivi, biti u krivu i prihvatiti svoje neznanje ili nedovoljnost svojih vještina
• proučavajte svoje pretpostavke, mišljenja, uvjerenja i nazore
• prepoznajte ono što ne znate i što biste mogli učiniti bolje
• razmotrite ono što znate o nekoj određenoj temi, i – ako dođete do zaključka da ne znate dovoljno – naučite iz iskustva, znanja i uvida drugih ljudi kako biste uklonili svoje manjkavosti
• budite ljubopitljivi i tražite uvjerljive dokaze umjesto nesigurnosti i pretvaranja da nešto znate
• izaberite nove stvari i nove horizonte umjesto sigurnosti; nadu i istraživačko uzbuđenje umjesto straha od nepoznatog, neuspjeha ili od toga da ispadnete smiješni
• izaberite nekonformizam i prkos umjesto konformizma i prihvaćanja
• pretpostavite suradnju natjecanju, a vlastitu unutarnju motivaciju nagradama
• svake večeri prije spavanja zapišite tri nove stvari koje ste naučili toga dana
• osvijestite svoje misli i osjećaje tako da barem pet minuta dnevno razmišljate o svojim iskustvima te ih po mogućnosti zapisujete
• pokušajte osvijestiti svoje reakcije na način da shvatite na čemu su zasnovane (na mislima, uvjerenjima, osjećajima, zapažanjima ili tjelesnim osjetima).

DRUGO, nikada se nemojte sramiti postavljati pitanja i postavljajte ih čak i kad mislite da znate sve što trebate znati. Oprezno i s namjerom postavljajte pitanja koja:

• traže bogate informacije umjesto jednostavnih odgovora
• vode k još neodgovorenim pitanjima umjesto konačnim odgovorima
• proširuju konstruktivni razgovor umjesto da okrivljavaju ili prizivaju obrambene stavove („Zašto si ovo učinio/la?“ ili „Nisi li mislila na to kad si ono radila?“)
• pokazuju vašu istinsku želju za otvorenošću prema drugim mišljenjima
• prikupljaju resurse (npr. iz knjiga, članaka, dokumentarnih filmova, itd.), traže jednostavne, činjenične odgovore (pitajte stručnjake za detalje i dubinu; pitajte ostale za njihovu perspektivu).

Tražite odgovore “izvan kutije” kako biste potaknuli maštovite i domišljate misli tražeći širok spektar alternativnih odgovora (npr. „Kako biste na drukčiji način mogli ovo učiniti?“), a ne:

• ‘da’ ili ‘ne’ pitanja i jednostavne odgovore na njih
• ‘zašto’ pitanja koja napadaju tuđa mišljenja ili dovode u pitanje tuđe motive
• pitanja koja navode i zamišljena su da manipuliraju drugima.

Tražite odgovore koji zahtijevaju kritičko razmišljanje (dakle odgovore koji spadaju pod visoku razinu razmišljanja unutar kutije) kako biste potaknuli analizu nivoa ili procesa razmišljanja te uzročno-posljedičnih veza kod spoznajnog ili emocionalnog rasuđivanja.

Tražite odgovore iz nove kutije (to jest, kombinaciju odgovora unutar i izvan kutije) kako biste potaknuli kombinaciju ili vezu koja dovodi do sinteze odgovora.

Budite dobar slušatelj i ujedno postavljajte pitanja na način da:

• imate vremena i strpljenja pažljivo slušati sugovornika
• pitate više o sugovorniku i njegovim idejama nego o sebi, svojim idejama, pričama ili savjetima
• slušate sugovornikovo mišljenje čak i kad se kosi s vašim mišljenjem, umjesto zauzimanja obrambene pozicije.

Što se tiče vlastitih pitanja, isključite sve osim svog mozga. Čitajte redovito, kako biste proširili i produbili svoju vještinu. Čitajte s razumijevanjem, odbacite smetnje i povećajte svoju koncentraciju i mentalno zdravlje umjesto da listate časopise, blogove, tweetove ili objave na Facebooku.

Čitajte široki spektar literature i upijajte sadržaj koji je izvan vaše zone udobnosti; izložite se:

• konceptima, idejama, informacijama, pričama, instrukcijama i inspiraciji
• drukčijim vremenima (npr. prošlosti, sadašnjosti i budućnosti) i mjestima interpretiranima od strane autora i filtriranim kroz vašu maštu
• životima drugih ljudi
• svijetu vaše mašte, u kojemu je sve moguće.

TREĆE, postanite zanimljivija osoba i živite zanimljiviji život povezujući se s djetetom u sebi, osjećajem čuđenja i misaonim sklopom tako da:

• razmišljate i objašnjavate stvari iz dječje perspektive
• izbjegavate dosadan, jednoličan ili izmožden mentalni sklop odrasle osobe (npr. „Bio sam tamo, vidio sam i učinio sam to.“)
• sjedite na podu i fizički promijenite perspektivu odrasle osobe u perspektivu djeteta
• dopustite si da se igrate i ponovno naučite kako se igrati poput djeteta
• vidite svijet iznova svaki dan te da se čudite i najmanjim stvarima
• gledate na svaki dan kao na dar, i svaku osobu koju sretnete doživljavate zanimljivom
• gledate na svijet kao na predivnu zagonetku punu stvari o kojima vi još uvijek ništa ne znate
• prilazite svim mjestima, događajima, stvarima, ljudima i idejama s dozom otkrivenja i gledate ih očima turista
• cijenite magične, neobjašnjene pojave u svijetu
• shvatite sve kao nepotpunu, nezavršenu zagonetku
• ne uzimate ništa zdravo za gotovo i preispitujete sve što znate
• stvorite poticajnu prirodnu okolinu punu cvijeća, drveća, leptira, kamenja, vode i živih bića
• izbjegavate kategoriziranje nečega kao dosadnog ili zanimljivog; tražite ono pozitivno (npr. „Što je u ovome zanimljivo?“) u svim situacijama
• budete entuzijastični povezujući zabavu i radost sa zadacima koje morate obaviti, ili te zadatke pretvorite u izazov
• učinite stvari zabavnima i zanimljivima (npr. slušajte audioknjigu umjesto da se žalite na gužvu u prometu)
• ne zastajte na postojećem, nego učinite korak unatrag i postavite sebi i drugima pitanja poput:
• • Što još?
  • Što ovdje nedostaje?
  • Zašto?
  • Zašto ne?
  • Što sad?
  • Što ako?
  • Što biste mogli učiniti?
  • U čemu je stvar?
  • Što se još nije dogodilo?

Nakon toga istražujte dublje i dalje, te pronađite veze između ljudi i ideja.

ČETVRTO, odmaknite se od poznatog i otvorite um novim idejama, interesima, iskustvima i doživljajima tako da:

• izađete iz vlastite rutine i dodate malo različitosti u svoj život
• istražujete, kažete „da“ novim prilikama, rastežete svoj um i proširujete svoje iskustvo, čak i kad vam je to pomalo neugodno
• imate puno hobija, priključite se debatnim klubovima ili provedete vrijeme istražujući knjižnicu
• sanjarite, vizualizirate ili črčkate slobodnom rukom
• mijenjate svoju okolinu i izlažete se novim iskustvima
• izbjegavate krute ideje i situacije koje vas okružuju
• budete aktivno svjesni i pozorni na promjene, nove događaje i bilo što neuobičajeno ili nepoznato
• pozdravljate neočekivano i nepredvidljivo te tražite misterije
• budete početnik koji traži informacije izvan svoje discipline ne zadržavajući se ni u jednoj disciplini predugo
• usmjerite pogled dalje od vama poznatih tema putem eksperimenata, knjiga, umjetničkih djela i prirode
• postanete oštroumni promatrač i učenik; kontaktirajte učitelje i nakon pouke ili seminara
• učite od štrebera, geekova, poduzetnika, poslovnih vođa, slavnih osoba, sportaša te onih koji mijenjaju svijet.

PETO, kopajte dublje da biste shvatili kontekst, podrijetlo i povijest stvari, tako da:

• gledate sve iz nove perspektive i igrate se s idejama
• istražujete i eksperimentirate s analogijama
• učite da biste znali/vidjeli unaprijed, preko, iza, ispod, odozgo, sa strane, iznutra i kroz (npr. najbolji slučaj, realni slučaj i najgori slučaj)
• preimenujete plan rada za sastanak postavljajući mnoga pitanja, postavite probleme kao zagonetke da biste podesili svoj mentalni sklop za istraživanje
• pri ruci uvijek imate rječnik kako biste učili nove riječi i koristili ih u razgovorima, a s vremenom će one postati dio vašeg uobičajenog vokabulara
• gledate i radite drukčije, poigravajući se pitanjima kao što to čini Sherlock Holmes ili Spiderman
• zamišljate više mogućnosti kopirajući ili nadograđujući tuđe ideje
• uočite skrivena pitanja iza očitih odgovora i učite baratati kompleksnim situacijama razmatrajući probleme s više gledišta kako biste vidjeli sve mogućnosti
• pobliže gledate, istražujete detalje stavljajući probleme pod mikroskop
• odmaknete se kako biste mogli vidjeti širu sliku te složiti dijelove u cjelinu
• budete nepristranoga pogleda na svijet koliko god je to moguće te gledate kroz nezamagljenu leću.

ŠESTO, izgradite duboke i kvalitetne veze s ljudima tako da pokažete iskren interes za njih na svim razinama, i to na način da:

• izgradite multikulturalne odnose, empatiju, suosjećanje i toleranciju istražujući drukčije poglede na svijet
• budete otvoreni za druga gledišta, pozitivno vrednujete drukčija mišljenja i slušate čak i onda kada se ne slažete
• se oduprete tendenciji odraslih da označuju i stavljaju stvari u kutije
• izbjegavate unaprijed stvorene koncepte, predrasude, stereotipove i osude
• izazovete sami sebe na prave razgovore s poznanicima i strancima koje viđate svakodnevno te se na taj način povežete s njima na dubljoj razini
• proučavate tuđe ponašanje i izraze lica u različitim situacijama i zamišljate kako bi bilo da ste oni
• shvatite druge kroz njihovu pozadinsku priču i okolnosti, te im postavljate pitanja
• usmjerite se na druge (a ne na sebe) kako biste bolje razumjeli njihova stajališta i shvatite kako izgleda njihov svijet, što im je važno i što ih potiče.

SEDMO, sagradite svoj laboratorij pun sprava za eksperimentiranje ili pješčanik za igranje i isprobavanje novih stvari; uživajte u pogreškama i neuspjesima te pritom:

• zabavljajte se, izvodite nestašluke, eksperimentirajte i provodite vlastita istraživanja
• crtajte, šarajte ili skicirajte nasumične ideje
• stvarajte vlastitu glazbu, videomaterijale, slike i izume
• rastavite stvari na dijelove da biste shvatili kako funkcioniraju i ponovno ih sastavite, iako možda više neće raditi.

Konačno, radite s ljubopitljivim umovima umjesto da radite samo s kvalificiranim i iskusnim ljudima:

• pitajte ih nešto što samo oni mogu znati kad upoznaju nove ljude i zapitajte se kako i zašto smo mi različiti ili slični; što mogu naučiti od njih; poznavajući naše razlike i sličnosti, kako možemo učinkovito raditi zajedno
• ne obazirite se na nečije kvalifikacije i diplome; tražite znatiželjni um
• osnažite druge dajući im prostor, vrijeme i oruđe koje im je potrebno kako bi utažili svoju nezasitnu znatiželju koja ih tjera da traže odgovore, dijele ideje i rješavaju probleme
• oduprite se utjecaju grupnog razmišljanja; sastavljajte različite timove i u svoje okruženje često dovodite strana lica kako biste osvježili perspektivu i dodali dodatnu snagu skupini
• postavljajte pitanja drugim poduzetnicima te im se obraćajte u kriznim razdobljima vašega posla.

Objavljeno ljubaznošću: http://www.adriankezele.com.