Neovisan um

baroMetar  (fotoilustracija: m.bublić)"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" - bilo je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu. Jedan od studenata je odgovorio:
"Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg užeta i polako spustite barometar sa krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina užeta uvećana za dužinu barometra je, ustvari, visina nebodera".
Ovaj poprilično originalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora, da je student pao na ispitu i bio isključen iz slušanja fizike na ovom univerzitetu.

Student se pozvao na svoja osnovna prava s obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala ocijeniti ovaj slučaj. Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio točan, ali da nije relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slučaju fizike. Da bi riješili pat poziciju, odlučeno je da student može istupiti pred specijalnu komisiju i da ima šest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi pokazao da poznaje osnovne principe fizike.

Pet minuta je student sjedio razmišljajući ne progovarajući ni riječ. Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme ističe i da ima jos samo jednu minutu da da odgovor na postavljeno pitanje. Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da se ne može odlučiti koji bi dao kao konačan odgovor. Još jednom mu je savjetovano da požuri, poslije čega je student odgovorio kako slijedi:

- Kao prvo, mogli bi da ponesemo barometar na vrh nebodera, bacimo ga s ivice i izmjerimo vrijeme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi u tom slucaju bila H = 0,5g×t2. Jedino što bi se barometar u tom slučaju razbio.

- Ili, u slučaju da sija sunce, mogli bismo izmjeriti dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove sjene, zatim izmjeriti visinu sjene nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunamo visinu nebodera.

- Ako baš želite biti naučni na visokom nivou, mogli bi zavezati kraće uže na kraj barometra, i pustiti ga da se njiše kao njihalo, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacijske sile koja djeluje na tako napravljeno njihalo, T =2p2×(l/g).

- Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki kat stepeništa izmjeriti u dužinama barometra i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine.

- A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što pretpostavljam da očekujete, mogli bi iskoristiti barometar da izmjerite zračni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristite za izračunavanje visine zgrade.

- Ali, kako nas stalno potičete da vježbamo nezavisnost uma u primjeni naučnih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: "Dati ću vam svoj novi barometar ako kažete koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete".

Ne treba ni spominjati da je student položio ispit, a poslije je bio prvi Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Glavom i bradom Nils Bohr.