Na Svjetski dan borbe protiv siromaštva, 17. listopada...

...odgovore na probleme siromaštva i gladi u svijetu, ali i globalnog zagađenja i zatopljenja, možete pronaći u ovome članku!

Izvješće "Svjetske zdravstvene organizacije" pokazuje kako čak 11 milijuna djece svake godine umire od bolesti uzrokovanih izgladnjivanjem, a "Međunarodna organizacija rada" tvrdi kako s manje od dva dolara na dan živi gotovo polovica čovječanstva. 
U Hrvatskoj, prema nekim podatcima, ispod statističke granice siromaštva živi petina građana... 

 

ZNATE LI ?

-  Uzgoj životinja odgovoran je za 91% uništavanja amazonske prašume.
-  57% proizvedena ječma, raži, prosa, zobi i kukuruza – troši se na prehranu životinja u uzgoju.
-  Svake sekunde samo u SAD-u nastaje 53 tone izmeta životinja na farmama, koji truje okoliš.

-  Uzgoj životinja za hranu odnosi 70% cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta na Planeti.
-  1 hamburger = 2500 litara vode = tuširanje 1 osobe tijekom 2 mjeseca!

Sve ove i još mnoge relevantne podatke, na čitak i ilustrativan način potkrijepljene objašnjenjima, poveznicama i izvorima – naći ćete u brošuri „Hrana i ekologija" autorice Anamarije Helene Milardović, objavljenoj u proljeće 2016.

Povodom Svjetskog dana hrane 16.10. i Svjetskog dana borbe protiv siromaštva 17.10. objavljujemo izvještaj s promocije brošure u Zagrebu, svraćajući pozornost na povezanost uzgoja hrane za ljudsku prehranu s gladi u svijetu, klimatskim promjenama, potrošnjom vode, krčenjem šuma i mnogim drugim aspektima zagađenja okoliša, istovremeno dajući konkretne smjernice prema održivom življenju i ekološkim principima prehrane.

 

ZAŠTO BAŠ PUBLIKACIJA O HRANI?

Kako bi podržalo objavljivanje i promociju brošure Hrana i ekologija, 80-tero posjetitelja se te sunčane travanjske subote ujutro okupilo u prostorima udruge Zelena akcija u Frankopanskoj 1 u Zagrebu.

U ime organizacije koja je ovu publikaciju izdala, predsjednik udruge te ujedno i voditelj ove promocije, Luka Oman, objasnio je da su Prijatelji životinja brošuru realizirali kao poticaj ekološkom sektoru na još angažiraniji stav po pitanjima prehrane vezanim uz ekologiju. Za pomoć su se obratili stručnom kadru Zelene akcije koji je provjerio jesu li informacije u brošuri točne.

Predsjednik ove udruge, Bernard Ivčić, rekao je da posebnu vrijednost brošure nalazi u tome što je sveobuhvatna: uključuje npr. i stanje radničkih prava i neke druge faktore, od kojih pogotovo želi istaknuti utjecaj na klimatske promjene na Planeti. Istaknuo je da se i Zelena akcija, budući svjesna povezanosti ovih problema, kao organizacija priključila Zelenom ponedjeljku - akciji koju su inicirali Prijatelji životinja, a čiji je cilj osvješćivanje građana o ekologiji i nenasilju. Građani na ovaj način mogu, individualno ili u svom kolektivu, s jedan ili dva dana tjedno bez mesa učiniti nezanemariv doprinos rasterećenju planete od zagađenja.

 

A, KAKO JE SVE POČELO ?

Na području približavanja biljne prehrane ljudima na našim prostorima pionirska institucija je svakako i ustanova za obrazovanje odraslih Makronova. Već na početku tih svojih nastojanja je njena preteča, Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja, surađivalo sa Zelenom akcijom. Stoga ovaj skup ne bi bio potpun bez osnivača – Zlatka Pejića i Jadranke Boban Pejić...

Zlatko Pejić je podsjetio skup na povijest ekološkog pokreta, koji se u svijetu formirao prije 70 godina kroz aktivistička nastojanja američkih studenata Gaylorda Nelsona, senatora koji je uz pomoć profesora Denisa Hayesa 1970. održao prvi Dan planete Zemlja. Te demostracije milijuna ljudi pokrenule su okolišni aktivizam.

Obilježavanje tog Dana u Hrvatskoj je počelo u najteža vremena, 1990. godine, kad se skupilo čak 300 izvođača. Danas se to obilježavanje kod nas svodi na veći broj događanja manjeg obima.

Zlatko je pozvao publiku da se prisjeti kako je nekada bio zamišljan raj... Kao život uz vodu nadohvat ruke, hranu koja može dugo trajati, zaštićenost od nevremena, informacije dostavljene pred naša vrata... Sve to smo stvorili - zar da bismo danas patili, a "razvoj" postao "nezaustavljiv"!? Po njemu, razvoj možda ni ne treba zaustaviti, nego transformirati - ne trebamo spašavati planetu, nego sebe!

Na kraju je ustvrdio da nam je u ovoj nerazumnoj situaciji, kad režemo granu na kojoj sjedimo, nužno potrebno aktivno uključiti sve dionike, štoviše, podići problem na razinu političkog pitanja i postići konsenzus na svim razinama, uključivo takve aktere kao što su npr. vjerske zajednice.

Jadranka Boban Pejić je istakla da je ovo zaista značajna publikacija jer je situacija na planeti zapravo dramatična te sitne akcije u svrhu ekološkog osvještavanja više nisu dovoljne. Došlo je doba kad se svatko od nas treba upitati: Jesam li spreman/spremna promijeniti svoj način življenja, životni stil – uključivo i stanje na vlastitom tanjuru? Za tu promjenu, rekla je, potrebna je transformacija srca.

Priroda nije tu zbog nas, nego smo mi ovisni o njoj, štoviše, odgovorni smo za stanje u kojem se ona nalazi. Svojim osobnim izborima u prehrani možemo doprinijeti, čak i onda kad ne možemo utjecati na industrije. Veliki doprinos je već samo se vratiti na ono što su naše bake i djedovi radili: ako jedemo meso, onda to činiti samo jednom tjedno. Jadrankina poruka glasi:Osim smanjivanja egoizma i otvaranja srca – nema druge prepreke promjeni!

 

ČEMU ŽURBA ?

Skup je svojim prisustvom i govorom uveličala i Mirela Holy, bivša saborska zastupnica te ministrica zaštite okoliša i prirode. Ona je izrekla nedovoljno prepoznatu i teško prihvaćanu istinu da su mesna i mliječna industrija najveći zagađivači ove planete. 18% svih stakleničkih plinova dolazi od stočarstva.

Na žalost, nastavila je, naša sredina je još uvijek u velikom zaostatku sa, za rješenje problema nužnim, stupnjem svijesti. Navela je primjer iz doba kad ju je vodio optimizam unatoč alarmantnoj situaciji koje većina ljudi, pa ni onih na vladajućim pozicijama, ni danas uopće nije svjesna.

Naime, na njenu inicijativu se svojevremeno pokušalo uvesti Zeleni ponedjeljak u kantinu Ministarstva okoliša... Tu inicijativu su ljudi dočekali sa zaista sramotnim reakcijama: govorilo se da se radi o kršenju ljudskih prava i slično, unatoč tome što su svi zaposlenici imali mogućnost nekoliko koraka dalje kupiti obroke od mesa...

Dan prije promocije brošure ova zagovarateljica održivog razvoja je promovirala knjigu "Šesto izumiranje" Elizabeth Kolbert, koja kaže da je na snazi jedan novi (šesti) pogubni ciklus izumiranja, u kojem svaki dan s lica Zemlje nestane 2000 vrsta. Uzroci tome su globalizacija, monokultura, predatorski način sijanja i života.

No, ustvrdila je da bi i bez te knjige bila manje optimistična od drugih govornika/ica ovdje, obzirom na podatak da je 2016. godine prvi put došlo do spontanog otpuštanja metana iz oceana u atmosferu, što je rezultat prekomjernog zakiseljavanja vode u oceanima, koji su ga svo vrijeme bili deponirali. Znanstvena prognoza za ovu situaciju jest kraj ljudske vrste na Zemlji u roku od oko 50 godina. 

Na pitanje može li se ipak nešto učiniti da čovječanstvo skrene s ovog puta katastrofe, Mirela je odgovorila: Pozitivna promjena bi mogla biti učinkovita samo ako bismo svi djelovali odmah! A, to možemo na taj način da izbacimo meso iz 3 obroka dnevno.

 

KONSPIRACIJA ILI KONFORMIZAM ?

Autorica brošure je na žalost bila spriječena doći, pa je nakon izlaganja navedenih govornika i govornica prikazan isječak iz dokumentarnog filma „Cowspiracy", uratka koji nas suočava s devastirajućim statistikama. Jedna od takvih je, na primjer, i ova: milijarda ljudi gladuje kako bi se nahranila stoka koja se uzgaja za prehranu povlaštenih i bogatih.

Film postavlja provokativno pitanje: Skrivaju li se informacije od javnosti ili se stvarno nitko ne bavi tim ekološkim segmentom? Prijatelji životinja trenutno rade na prijevodu i dobivanju prava za široko prikazivanje ovog filma u Hrvatskoj.

Kada shvatimo da je u posljednjih 20 godina u svijetu ubijeno više od 1000 aktivista za zaštitu okoliša, pri čemu je samo 1% ubojica osuđeno, jasno je da svjetske korporacije nisu spremne ugroziti svoj profit čak ni po cijenu istrjebljenja čovječanstva i cjelokupnog života na Zemlji. Kolikogod njihovo destruktivno ponašanje nama djelovalo neobjašnjivo, ako si dopustimo pažljivost i suosjećanje, osjetit ćemo i shvatiti da osobno više ne možemo i ne smijemo pasivno promatrati što čine, ili čak odvraćati pogled skrivajući se u vlastitoj zoni komfora.

 

ŠTO UČINITI ?

Nakon projekcije uslijedila su pitanja iz publike, dio iz kojeg možemo istaknuti sljedeći odgovor: Veganska revolucija nije samo revolucija prehrane nego je revolucija promišljanja o sebi, odnosa jedni prema drugima, okolišu, drugim vrstama – mi trebamo mijenjati sebe u potpunosti! 

Najizravniji, najučinkovitiji, ali ujedno i najlakši način na koji svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju okoliša jest prestanak kupnje namirnica životinjskog podrijetla, odnosno prestanak financiranja industrije koja razara jedini dom koji svi imamo – planet Zemlju. I, pritom sve možemo riješiti sami, ne trebaju nam revolucionarne tehnologije. Prijeđimo na bezmesnu prehranu!

Luka Oman je zaključio službeni dio susreta informacijom da je brošura primarno namijenjena školama, i pisana kao udžbenik, te da po objavljivanju poslana na 600 adresa obrazovnih ustanova, kao i Ministarstvima u Hrvatskoj i svim važnijim institucijama, udrugama i nakladnicima udžbenika. U nedostatku građanskog odgoja u našim školama, ostaje na učiteljima/icama i profesorima/cama da ove ključne podatke sami implementiraju u svoje predmete i nastavu.

Naglasio je da su svoju podršku promociji dali i gospođa Maja Šunjić iz zagrebačkog Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, te doc. dr. sc. Marija Geiger Zeman i doc. dr. sc. Zdenko Zeman s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Na kraju je pozvao aktiviste i podržavatelje da se nastave družiti uz vegansku zakusku koju su osigurali Annapurna, bio&bio i Vegehop, kao i sve da pruzmu svoj besplatan tiskani primjerak brošure (tisak koje je financirao lanac potpuno veganskih restorana Tibic).

 

ŠTO ČEKAMO ?! :)

Ukoliko Vi imate ideju tko bi brošuru mogao upotrijebiti u nastavnim programima – školama, fakultetima i ustanovama – preporučite je! Ne budite dio poražavajuće statistike, i pročitajte ekobrošuru!