Webinar prava potrošača/ica

Povodom Svjetskog dana prava potrošača udruga POTROŠAČICA organizirati će prigodni webinar putem platforme Zoom koji će se održati u ponedjeljak, 15. ožujka 2021. s početkom u 10 sati.
Uz Društvo Potrošačica na webinaru će sudjelovati Udruga za pravnu pomoć, a aktivnost financijski podržava Grad Vrbovsko.

Ovim putem Vas pozivamo da se educirate o pravilima za kupnju putem Interneta i o ugovorima s teleoperaterima i potrošačkim pravima. Kako bismo Vam mogli poslati link za uključenje, molimo vas da svoje sudjelovanje prijavite putem prijavnog obrasca: https://forms.gle/8724yzrN4yMrsp6M7

Detaljnije informacije možete pronaći na internet stranici potrosacica.hr i Facebook stranici Potrošačica – društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske.
web: potrosacica.hr 

######

Svjetski dan prava potrošača svoje korijenje ima u «Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača» koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine. Predstavljajući svoju Deklaraciju američkom Kongresu 13. ožujka te godine Kennedy je, uz ostalo, kazao i sljedeće: Potrošači, po definiciji, uključuju sve nas. I mene kao predsjednika SAD-a. Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe skoro svaka javna ili privatna gospodarska odluka. Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju. Glas potrošača mora se čuti.

Spomenutom su Deklaracijom definirana četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga. Već tada, prije šest desetljeća, kao temeljna prava naglašena su:
 pravo na sigurnost roba i usluga,
 pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju
 pravo na izbor roba i usluga
 pravo potrošača da se čuje njihov glas.

Učinkovit sustav zaštite potrošača u državama članicama Europske unije, SAD-a i Kanade nezaobilazan je dio demokratskoga imidža tih država.
U konačnici to je i označnica razine zaštite temeljnih prava i dostojanstva ljudske osobe.
U državama uređenih tržišta i izgrađenoga sustava za zaštitu potrošača glas udruga potrošača javnost i državne institucije slušaju s pozornošću i uvažavaju držeći ih korektivom i glasom naroda.
Krajem 2018. godine napravljen je veliki korak unatrag. Tad je nadležno Ministarstvo za zaštitu potrošača donijelo odluku kojom ukida financiranje regionalnih podružnica, Savjetovališta potrošača. Naime, savjetovališta potrošača su ostala bez financijskih sredstava za redovan rad te su samim time ugašena savjetovališta potrošača. Savjetovališta su svake godine dijelila i po 20.000 besplatnih savjeta svojim građanima. Njihovi stručnjaci za potrošačka prava besplatne savjete mogli su dijeliti jer ih je financirala država i to novcem koji su primali javljajući se na natječaje koje je raspisivalo Ministarstvo gospodarstva.

Prvo su ti natječaji za financiranje bili sve neredovitiji, a onda su ih naprasno prije dvije godine ukinuli.

Savjetovališta su neko vrijeme životarila, stručnjaci volontirali, a danas više ne postoje. Ipak, entuzijazam stručnjaka nije nestao, nisu okrenuli leđa potrošačima. Sada o svom slobodnom vremenu i volonterski i dalje dijele savjete jer su ih potrošači prepoznali kao mjesto gdje se mogu obratiti za pomoć kada nemaju povjerenje u sustav.

U međuvremenu je Hrvatska i dalje na dnu EU po zaštiti prava potrošača i Europska komisija to uvijek iznova potvrđuje kroz svoja godišnja izvješća. Savjetovališta za potrošače nema, postoje udruge koje se financiraju od natječaja na koja se ciljano prijavljuju, ali ta su primanja neredovita i nesustavna.
Doduše, postoji i sustav savjetovanja potrošača kroz Ministarstvo gospodarstva, ali je pitanje koliko su potrošači to mjesto prepoznali kao adresu za rješavanje problema i dobivanje savjeta.

Europski parlament usvojio je novi propis koji bi najkasnije do 2023. godine trebao osigurati svim građanima EU-a kvalitetniju pravnu regulativu kada je u pitanju zaštita potrošačkih prava od koje mnogi odustaju kada se njihovi sporovi s trgovcima ili pružateljima usluga nađu pred vratima sudova.

Pregovarači Parlamenta i ministri država članica prethodno postigli su dogovor o Direktivi koju je u travnju 2018. predložila Europska komisija. Akt je to koji čini dio paketa novih pogodnosti za potrošače kao odgovor na niz nedavnih skandala u kojima je otkriveno da su multinacionalne kompanije kršile prava potrošača. Novim pravilima uveden je usklađen model za udružne tužbe u svim državama članicama koji jamči zaštitu potrošača od kolektivne štete, kao i odgovarajuće zaštitne mjere protiv zlouporabi tužbi. Sada sve države članice kroz dvije godine moraju uvesti bar jedan učinkoviti mehanizam koji organizacijama potrošača ili javnim tijelima omogućuje pokretanje tužbi na sudovima radi izdavanja sudskog naloga (za prestanak ili zabranu) ili mjera pravne zaštite (za naknadu štete).

Novim propisima žele se zaustaviti nezakonite prakse i potrošačima olakšati pristup pravosuđu radi boljeg funkcioniranja tržišta.

;Ovom novom direktivom uspostavljamo ravnotežu između veće zaštite potrošača i pružanja potrebne pravne sigurnosti poduzećima. U vrijeme kada se Europa nalazi pred ozbiljnim ispitom, EU je dokazao da može djelovati i prilagoditi se novim okolnostima, bolje zaštititi svoje građane i ponuditi im nova konkretna prava kao odgovor na globalizaciju i njezine ekscese;, istaknuo je Geoffroy Didier iz EPP-a.

Novi europski model kolektivne tužbe osigurava da skupine potrošača predstavljaju samo kvalificirani subjekti poput organizacija potrošača koje pokreću tužbe na sudu umjesto odvjetničkih društava.

Kvalificirani subjekti koji pokreću prekogranične tužbe morat će ispunjavati iste kriterije u cijeloj Uniji. Od njih će se tražiti da dokažu određeni stupanj stabilnosti i javnu aktivnost, a uvjet će biti i da su neprofitna organizacija.

Uvedene su i snažne mjere zaštite od zlouporaba tužbi na temelju načela ;gubitnik plaća; u skladu s kojim stranka koja je izgubila spor podmiruje troškove postupka. Kako bi se dodatno spriječila zlouporaba predstavničkih tužbi, trebale bi se izbjegavati kaznene odštete. Kvalificirani subjekti također bi trebali utvrditi postupke za izbjegavanje sukoba interesa i vanjskog utjecaja, osobito ako ih se financira sredstvima treće strane.

 ;Kolektivne tužbe mogu se podnositi protiv trgovaca koji se sumnjiče za kršenje prava EU-a u širokom spektru područja kao što su zaštita podataka, putovanja i turizam, financijske usluge, energija i telekomunikacije. Direktivom su obuhvaćene i povrede koje su prestale prije podnošenja predstavničke tužbe ili prije nego što je postupak dovršen jer i dalje može biti potrebno zabranom prakse spriječiti njihovo ponavljanje;, objašnjavaju iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj te napominju kako će Direktiva stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Tada države članice

Direktivu moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca, a potom u roku od dodatnih šest mjeseci početi primjenjivati njezine odredbe.Hrvatska na začelju

 ;U SAD-u sustav kolektivnih tužbi postoji, ljudi su nedavno kolektivno tužili veliku automobilsku kompaniju, u tužbi su uspjeli i naplatili se. Svatko je dobio pripadajući iznos odštete. Prema zakonu EU-a, sada će se moći udruživati ljudi iz različitih zemalja EU-a na isti način kada je u pitanju isti problem koji ih tišti. Kada je riječ o većim iznosima odštete, zajedničke tužbe ići će prema isplatama odštete svima koji su tužbu podigli. No valja napomenuti da kada je riječ o malim proizvodima, primjerice za neki prehrambeni proizvod čija je vrijednost u Hrvatskoj 10 kuna, neće se ići na to da se po dobivenoj tužbi taj mali iznos isplaćuje svakome tko je tužio, već će novac koji neka kompanija izgubi po tužbi ići u fond za jačanje potrošačkih prava u svakoj zemlji. Time se ujedno ispunjava interes potrošača da mijenjaju poslovanje velikih kompanija nabolje, ali i da u svakoj zemlji raste razina zaštite potrošačkih prava;, kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan te dodaje kako je Hrvatska trenutno na najnižoj poziciji u EU-u kada su u pitanju prava potrošača.

Putem Zoom Cloud meeting platforme, zahvaljujući financijskoj podršci Grada Vrbovsko, obilježit ćemo Svjetski dan zaštite prava potrošača. Na webinaru će uz udrugu Potrošačica – društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske sudjelovati i Udruga za pravnu pomoć.

Webinar ćemo održati u ponedjeljak 15. ožujka 2021. godine s početkom u 10 sati putem Zoom Cloud meeting platforme.
Ovim putem Vas pozivamo da se educirate o pravilima za kupnju putem Interneta i o ugovorima s teleoperaterima i potrošačkim pravima. Kako bismo Vam mogli poslati link za uključenje, molimo vas da svoje sudjelovanje prijavite putem prijavnog obrasca:https://forms.gle/8724yzrN4yMrsp6M7

Peticija zaustavimo oporezivanje potrošačica

U prošlom sazivu Europskog parlamenta usvojeno je Izvješće o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u Europskoj uniji u kojem se između ostalog poziva države članice da prilagode vlastite sustave oporezivanja kako bi doprinijele smanjenju rodnih razlika.

Žene širom svijeta neovisno o svom ideološkom ili vjerskom opredjeljenju, stupnju obrazovanja, statusu u društvu, visini prihoda, bračnom statutsu… otprilike pola svog života ima mestruaciju. Zahvaljujući toj neizbježnoj fiziološkoj pojavi jedinstvenoj za žene, nameće se jednako tako neizbježan trošak. Naime, žene širom svijeta plaćaju visoke porezne stope na higijenske uloške i tampone. Štoviše, ti se proizvodi najčešće nalaze u navjećim stopada porezna na dodanu vrijednost.

Budući da se Izvješćem o raznopravnosti spolova i politikama oporezivanja u Europskoj uniji poziva države članice da uvedu izuzeća od oporezivanja, snižene stope i nulte stope poreza na ženske i higijenske proizvode, pokrenuli smo online peticiju Zaustavimo oporezivanje potrošačica jer smatramo da bi tampone i higijenske potrepštine trebalo smatrati osnovnim životnim potrepštinama.

Hrvatska spada u države članice s najvećom stopom poreza na higijenske uloške i tampone. Jedino mađarice plaćaju veću stopu PDV-a od nas, 27%.

Smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost na tampone i higijenske potrepštine je u nadležnosti svake države članice. Tako u Republici Hrvatskoj Ministarstvo financija treba Vladi Republike Hrvatske dati prijedlog da se na spomenute proizvode ne primjenjuje opća stopa PDV već stopa PDV-a koja se primjenjuje na osnovne životne potrepštine, jer oni jesu osnovna životna potrepština svake potrošačice (za razliku od kino ulaznica i silikonskih implatanti za grudi – na koje se primijenjuje stopa od 5 %).

Nedavno je Škotska počela besplatno djeliti tampone i higijenske potrepštine svim ženama bez obzira na njihov imovinski status. Ovim putem pozivam sve potrošačice i potrošače da potpišu peticiju jer porez na žene samo zato što su žene utječe na kućni budžet svakog kućanstva.

 



alternativni-oglasni-centar-2


Želite možda oglasiti svoju radionicu, tečaj, predavanje, proizvod ?
Za samo 140 kn po objavi možemo kvalitetno promovirati vašu vijest.
Pošaljite nam upit na mail 
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 ili ispunite donji obrazac:
Više o našim mogućnostima možete vidjeti ovdje.