NOVI TREND: ZAŠTO SE I PČELE SELE U GRADOVE?

Priče o izumiranju pčela i drugih kukaca oprašivača već se duži niz godina pojavljuju u vijestima. Dok ih neki ne uzimaju ozbiljno i ismijavaju autore članaka koji pad broja pčela povezuju s pojavom i sve širom primjenom GMO sjemena i pesticida, pobornici za očuvanje pčela i pčelarstva ozbiljno shvaćaju taj problem i nastoje se domisliti kvalitetnom rješenju.

S obzirom na rezultate brojnih istraživanja diljem svijeta, više nema sumnje u to da se broj pčela u prirodi smanjuje. Damir Rogulja, predsjednik Udruge pčelara neposrednih proizvođača “Pčelinjak”, za H-Alter je iznio svoje stajalište i moguće rješenje tog problema, osvrčući se na sve rašireniju pojavu – porast broja pčela u gradovima.

Taj se fenomen pripisuje klimatskim promjenama i masovnoj upotrebi pesticida iz grupe neonikotinoida zadnjih petnaestak godina koji se koriste za pripremu sjemena za sjetvu, a koji truju ne samo cijelu biljku, već i tlo oko biljke. Oprašivači su jako osjetljivi na to zagađenje pa bježe iz prirode u gradove, što se može vidjeti na primjeru gradova diljem svijeta. Na primjeru Zagreba Rogulja ističe primjer nestanka pčela i leptira iz okolice Dugog Sela gdje se nalaze pokusna polja hibridnog kukuruza i ističe kako je na tom području napravljen ekocid koji bi se s godinama mogao ispraviti, no jedino ako se prestanu koristiti pesticidi. Kako Dugo Selo nije jedini takav primjer, u Zagrebu se svake godine povećava broj pčela, za koje Rogulja tvrdi da su zdrave, vitalne, medonosne i mirne.

Ovo posljednje nije nebitna stavka s obzirom da je pčela jedna od rijetkih životina koja se u zakonu RH definira kao domaća, no zapravo je divlja i slobodna životinja koja u pojedinim slučajevima može biti i štetočina, odnosno smrtonosna; poznato je da godišnje u svijetu više ljudi umre od uboda pčele nego od ugriza zmije.

Međutim, pčela je i životinja koja je od iznimne koristi za čovjeka i bioraznolikost te bi se kao takva trebala očuvati, a njena korisne osobine iskoristititi za dobrobit cijelog eko sustava kojeg je bitan dio i čovjek.

Urbano pčelarenje

S obzirom da udruga “Pčelinjak” surađuje i sa Pčelarskih dežurstvom Grada Zagreba, koje funkcionira kao volonterska služba kroz sustav 112 i izlazi na teren po pozivu građana u slučaju problema s pčelama, osama i stršljenima, tijekom intervencija izvoženja pčela iz grada došlo se do zaključka da se time zapravo nanosi šteta i pčelama i gradu. Pčelama više ne odgovara boravak u zagađenoj prirodi, a grad je izložen riziku od raznih bolesti i manjku bioraznolikosti ako se iz njega uklone pčele. No, problem je što prema pravilnicima Grada Zagreba pčela ima neobičan status životinje koja je domaća, no koju se ne smije držati u gradu iako u njemu živi. Stoga je udruga “Pčelinjak” pokrenula inicijativu da se pravilnici promijene čime bi se omogućilo urbano pčelarenje, odnosno, držanje košnica na krovovima zgrada i mjestima koja su za to prikladna, po uzoru na brojne druge gradove poput Berlina, Pariza, Londona, Bruxellesa, New Yorka, a koji podržavaju uzgoj pčela u gradovima i osigurali su za to potrebne uvjete.

Regulacija pravilnika bi omogućila odgovarajuće uvjete za urbano pčelarstvo pa bi tako primjerice bilo moguće imati pčelinjak u zagrebačkom Botaničkom vrtu ili na krovu Gradskog poglavarstva ili Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, čime bi Grad Zagreb bio korak bliže svojoj nakani da bude zeleni grad, a što, prema mišljenju pčelara, ne može biti bez pčela i drugih oprašivača. Pčele potpomažu i zdravlju flore s obzirom da skupljaju sve biljne izlučevine koje su podloga za razvoj biljnih bolesti i stoga su najbolja prirodna preventiva zaštite bilja. Kao drugu i ne manje bitnu funkciju pčela Rogulja ističe potencijalnu mogućnost za edukaciju građana i pčelara kroz postavljanje središnjeg pčelinjaka, kroz čiji rad bi se sve zainteresirane moglo educirati za držanje košnica, koje bi trebale biti registrirane i pod kontrolom udruge pčelara, a njihov bi broj po kvadratnom metru bio ograničen iz praktičnih i sigurnosnih razloga.

Samozapošljavanje uz pčelarstvo

Kako je pčelarstvo i vid samozapošljavanja, a u Europi nema dovoljno vlastite proizvodnje pčelinjih proizvoda, ulaskom u EU Hrvatska bi ušla na trište koje ima dovoljno veliku potražnju zbog čega bi urbano pčelarstvo moglo postati isplativo.

Osim toga, po ugledu na Sloveniju koja slovi za najpčelarskiju zemlju u Europi, udruga Pčelinjak nastoji razviti i turistički potencijal pčelarstva kroz pokušaje da u podsljemenskoj zoni u objektu bivše JNA, a u okviru Parka prirode Medvednica naprave pčelarsku kuću, koja bi bila i izložbeni prostor, ali bi imala i poučnu stazu te bi tako ispunila i edukativnu funkciju kroz potencijalnu suradnju s vrtićima i školama te kroz organiziranje predavanja i radionica za građane.

Bez obzira na to jeste li imali neugodan susret s pčelom ili ne, volite li čuti zujanje pčela u cvjetnjaku ili vas iritira, korist tih bića ne može se zanijekati, a posljedice njihovog izumiranja bile bi, bojim se, puno ozbiljnije i dalekosežnije no što možemo i slutiti.

Autor Ivana Bahun
Izvor: www.jasam.hr