NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI: PRILOZI
OŽUJAK 2013.
Po svojoj definiciji, prilozi su riječi koje se prilažu drugim, uglavnom punoznačnim riječima da ih pobliže odrede. Nažalost, iako su prilozi osnovnoškolsko gradivo, prosječan govornik hrvatskoga jezika najčešće ih ne zna odrediti u rečenici. U prvom dijelu ove opširne teme prisjećamo se osnovne funkcije priloga u rečenici.
Prilozi izriču:
1. okolnosti u kojima se izvodi radnja ili zbivanje, ili pak traje stanje (uz glagole), tj. u službi su priložne oznake.a. mjesto, npr.: Gdje je bio? Cijelu je večer bio dolje. – Kuda je ušao pas? Tuda još nije kročila ljudska noga. Nizbrdo se sve kotrlja. – K a m o je golub odletio? Vratili su ga natrag. – Odakle puše vjetar? Nitko još nije odande živ izišao. Dokle ste stigli? – Nema daška vjetra niodakle.
b. vrijeme, npr.: Kada se to zbilo? Takav si otkad te znam. Jutros je vrlo hladno. Taj sam film gledao lani. Sova leti noću. Uskoro ćemo krenuti.
c. način, npr.: Kako ti je bilo na seminaru? Kako siješ, onako ćeš žeti. Svakak o se mučila dok je bila mlada. Uz pun stol se osjeća bolje.
Na plaži je bilo jako lijepo. Nešto je neprestano zujalo u zraku. Sve su to slučajno saznali.
d. uzrok, npr.: Zašto ste otišli? Jučer se bezrazložno naljutio. Sve je hotimice učinio.
Prilozi mogu pobliže označivati i imenicu ako ona znači radnju, npr. Otac mu često prigovara zbog njegova skitanjanoću. Vjerujem da je putovanje ljeti ugodnije nego zimi. Ovdje je dopušteno skretanje na lijevo.
Kada bi se umjesto imenice upotrijebio glagol, prilog bi bio oznaka predikatnoga glagola, npr.: Otac mu često prigovara što se skiće noću. Vjerujem da je putovati ljeti ugodnije nego zimi. Ovdje je dopušteno skretati nalijevo.
2. a. stupanj osobine (uz pridjeve i priloge izvedene od pridjeva) ili b. jakost radnje (uz glagole): (a) Bio je dovoljno odmoran da nastavi put.
Cijeli je kraj bio nekako veseo. Radili su neobično brzo. U vlaku je bilo razmjerno mnogo putnika. Primili su nas sasvim prijateljski ; (b) Znao je da se nećeš ni malo razveseliti što moraš kući. Donekle sam se iznenadila kad su se pojavile poznate djevojke. Ne zadržavaj me, jako se žurim. Malo trčim, malo hodam pa se ne umorim mnogo.
3. neodbrojenu količinu (uz imenice ili imeničke zamjenice): Došlo je nešto izletnika. Prošle je jeseni bilo mnogo kiše. U životu je imao malo radosti.
* * *
Prilozi koji izriču način ili količinu, a i neki od onih koji znače mjesto i vrijeme mogu u usporedbi izricati manju ili veću količinu, manju ili veću jačinu, manju ili veću razliku u vremenu ili prostoru, npr.: Došao si b r z o, b r ž e negoli smo se nadali. Dobili smo v i š e nego vi. N a j b r ž e leti avion. Samoću n a j m a n j e osjećam kad sam sâm. Moja je kuća d a l j e nego tvoja. Bila sam n a j b l i ž e pa sam mogla sve n a j b o l j e vidjeti. Ustajao je r a n i j e od ostalih. Sunce je počelo zalaziti sve k a s n i j e, noći su bivale sve k r a ć e. Morao bih m a n j e jesti pa ne bih bio tako debeo. Riječ je o stupnjevanju priloga. Zanimljivo je to da prilozi dosta, puno i mnogo imaju zajednički supletivni komparativ više i superlativ najviše.
U drugom dijelu ove opširne teme bit će riječi o podrijetlu priloga, upoznat ćemo vas i s brojnim dvojbama koje se vežu uz priloge te ćemo vam, naravno, ponuditi moguća rješenja i naše preporuke...
Ivan Ćesić, prof.
Literatura:
Barić, E. Hrvatska gramatika. Školska knjiga. Zagreb. 1995.
Barić, E., Lončarić, M., Malić, D. i suradnici (grupa autora). Hrvatska gramatika. Školska knjiga. Zagreb. 1997.
Raguž, D. Praktična hrvatska gramatika. Medicinska naklada. Zagreb. 1997.
Ham, S. Školska gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga. Zagreb. 2002.
NEPISMENOST MJESECA
Fotografiju je na našoj Facebook-stranici objavio Duje Ružičić
Ovaj primjer krajnje nepismenosti zabilježio je Duje Ružičić u jednom od brojnih splitskih izloga. Treba li uopće naglasiti da je pravilno reći i pisati majica, a ne maica?
Objavljeno ljubaznošću: http://www.editorplus.hr/