Nakon nepune dvije godine uredništvo internetskog magazina Kameleon opet je posjetilo eko-selo Blatuša na istočnim obroncima Petrove gore. Od našeg prvog posjeta puno je toga u ovom eko-selu napravljeno, a trajno su se doselili i prvi stanovnici. Zbog toga, ali i zanimanja brojnih čitatelja, donosimo nastavak priče o ovom "izazovu suživota u prirodnom obilju".
Prvi napis o eko-selu internetski magazin Kameleon je objavio pod naslovom Eko-selo Blatuša - izazov suživota u prirodnom obilju 19. svibnja 2008., a pobudio je veliko zanimanje čitatelja.
Mnogima je bio povod za posjetu eko-selu i upoznavanje s njegovim voditeljima, ekološkom gradnjom, permakulturom...
Nekima, poput članova udruge Kameleon, posjeta eko-selu bila je, između ostalih razloga, snažan poticaj da neke od zamisli i znanja pokušaju primjeniti i pri uređenju izletišta udruge u Belavićima kraj Korane.
U novom posjetu, 30. travnja 2010., pridružili su nam se i članovi udruge Drežnik nazvane po istoimenom naselju nedaleko Samobora, koji priželjkuju tamo urediti vlastito eko-selo. Točnije, prijatelji iz udruge Drežnik potaknuli su ovaj mali, ali korisni izlet, kao korak bliže ostvarenju njihovog eko-sela.
Eko-selo Blatuša više nije nedosanjani san. To je bajka koja se saživjela. Ali sa stvarnim junacima, malim običnim radišnim ljudima koji su odlučili stvoriti svoj svijet obilja. Svijet ugodnijeg življenja u toplini drvenih i zemljanih kuća, svijet jeftinijih računa za energiju, svijet koji se diše punih pluća ... svijet u koji sve više zalaze i znatiželjnici iz redova "akademske javnosti", uvjereni da je povratak prirodi na načelima održivog življenja u skladnim eko-seoskim zajednicama zalog svima nam ljepše budućnosti.
Za posjetu smo se najavili, a potom i dobili "zeleno svjetlo" od Marije (mob. 095 524 7029).
Do eko-sela smo stigli džipom ("terencem") tzv. starom ili zapadnom šumskom cestom iz smjera sela Blatuša, ne znajući da je u međuvremenu uređena - i označena - pristupačnija i kraća cesta koja se pruža istočnije, s dva ogranka: do Gvozda i ciglane u Blatuši.
Dočekao nas je voditelj eko-sela Robert, uz čiju smo stručnu pratnju obišli imanja s obnovljenim i novim kućama, upoznali se s prednostima i novostima ekološke gradnje...
Upoznali smo dio prvih stanovnika sela, doživjeli ozračje jednog radnog proljetnog poslijepodneva...
I puni lijepih dojmova i novih spoznaja vratili se u svoje gradove (Zagreb, Karlovac), do nekog novog susreta sa ... sretnijim i slobodnijim suživotom eko-sela.

Zajednica - temeljne postavke

Najvažniji razlozi osnivanja i uređenja eko-sela Blatuša opisani su u prvospomenutom napisu, a ovdje ćemo predstaviti samo mrvice sa stola zajedničkog suživota koji je unazad dvije godine zaživio.

Tako su na vratima koja iz zajedničke kuhinje vode ka terasi za druženje istaknute "Temeljne postavke" zajednice eko-sela:

Zajednica se uspostavlja u svrhu postizanja: osjećaja smislenosti života, osobnog zadovoljstva i ispunjenja.

Zajednica kroz koju je to ostvarivo temelji se na osobnom odnosu svih članova međusobno.

Osobni odnos je uspostavljanje uzajamnog suosjećanja, razumijevanja i uvažavanja.

Donesene odluke služe dobrobiti svakog od članova zajednice.

Naposljetku, potrebno je zamisliti se, ali i djelovati za bolje - danas (a ne neko zamišljeno sutra). Pomislite samo koliko bi naš prirodni okoliš zdravije izgledao da u njemu nema tolikih rak-rana kamenoloma. Najveći dio toga kamena vadi se iz njih za betoniranje na stotine i tisuće novih višekatnih "spavaonica" po našim gradovima. Nije li vrijeme da se počnemo buditi u našem prirodnom staništu? Uz cvrkut ptica, šum lišća u granama, žubor potoka... Da, kao u eko-selu Blatuša!

Napisao: Goran Majetić,

Foto: Davorin Zupanič, Goran Majetić

Izvor: Internetski magazin Kameleon