Pisanje zareza

zarez miljenkoPISANJE ZAREZA

Ono što je u mislima sadržajno čvrsto povezano u jednu cjelinu ne razdvaja se ni u pisanju. Rečenični dijelovi koji pak ne ovise jedan o drugome, nego se ravnopravno nižu jedan za drugim, dodatno objašnjavaju drugi dio, ističu ga ili mu se suprotstavljaju – odvajaju se zarezom.

Zarez je, dakle, pravopisni znak kojim se unutar rečenice odvajaju manje cjeline radi njezina lakšeg razumijevanja, a obilježava nizanje, isticanje, naknadno dodavanje/umetanje ili suprotnost. Svako od ovih načela pisanja zareza dosta je opsežno, stoga ćemo se u ovomjesečnoj temi posvetiti nizanju i isticanju, a o naknadnom dodavanju i suprotnosti čitat ćete u jednoj od sljedećih tema mjeseca.

Prema Hrvatskom pravopisu (Babić, Finka, Moguš), nizanje je kada pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno... dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju, a odvajaju se zarezom.

Riječ je najčešće o istovrsnim rečeničnim dijelovima – subjektima, objektima, pridjevskim atributima i priložnim oznakama.

Na kajkavskom narječju pisali su A. G. Matoš, Dragutin Domjanić, Miroslav Krleža, Fran Galović itd..

Objavio je veći broj lirskih pjesama, aforizama, članaka, prijevoda, referata.

Veliki, ljubičasti balon odjednom se vinuo u zrak.

Kod nizanja atributa, zarez se može i ne mora pisati. U ovom slučaju, dva su atributa nanizana ravnopravno i neovisno, oba opisuju balon. Kad ne bi bilo zareza, tada bi atribut veliki bio dodan ljubičastom balonu kao već postojećoj cjelini i opisivao bi tu cjelinu.

Automobilima, autobusima, vlakovima, tramvajima, ljudi danas do posla prevaljuju kilometre.

Važno je napomenuti i to da se kod nizanja priložnih oznaka koje nisu iste po značenju ne stavlja zarez. Roman je objavljen početkom svibnja 2010. u Zagrebu bez ikakve najave.

No pišemo li mjesto i datum zasebno, primjerice u zaglavlju dopisa, tada se piše zarez.

Osijek, 12. svibnja 2010.

Ovi rečenični dijelovi (najčešće zadnja dva dijela) mogu se u nizanju povezati sastavnim veznicima i, te, ni, niti i rastavnim ili i tada se ne stavlja zarez. Ne stavlja se ni kad nizanje završava kraticama itd., i sl., i dr.. No upotrijebimo li veznike i, ni, niti, ili, bilo kako bismo nešto istaknuli ili naglasili (intenzifikatori), tada pišemo zarez.

I kuću, i polje, i livadu, i more – sve su prodali!

Osim rečeničnih dijelova, i rečenice se mogu nizati i odvajati zarezom.

U zavisnosloženim rečenicama zavisni se dio u pravilu ne odvaja zarezom od glavne rečenice. Ipak, stavlja se kad zavisni dio ne proizlazi izravno iz glavne rečenice (izgleda kao naknadno dodan).

Internet je izvrsna stvar, ako se znaš pametno njime koristiti.

Iznimke su također:
- nizanje zavisnih surečenica

Možete birati: ili ćete raditi, ili ćete prepustiti posao boljima i otići, ili ćete se početi truditi.
- surečenice koje nisu povezane veznicima

Molim vas, slušajte me!
- inverzija

Tko rano rani, dvije sreće grabi.
- glagolski prilozi koji u rečenici zamjenjuju zavisnu surečenicu.

Zatvorivši vrata, shvatila sam koliko sam sreće imala.

Kod nezavisnosloženih rečenica, zarezom se uvijek odvajaju rečenice koje nisu povezane veznikom (rečenični niz), suprotne (s veznicima a, ali, no, nego, već, dok i bez njih), zaključne (dakle, stoga, zato) i isključne rečenice (samo, samo što, tek, tek što).

Ugrijte maslinovo ulje, nasjeckajte luk, popržite ga, dodajte rajčice, kuhajte na laganoj vatri.

Potrudio se, zato je i nagrađen.

Rečenice povezane veznicima i, pa, te, ili obično se ne odvajaju zarezom. Međutim, kad se rečenicama s veznicima i, pa, te iskazuje uzročno-posljedični odnos, a rečenicama povezanima veznikom ili neki uvjet, tada ga ipak stavljamo.

Bila je to dosta inovativna i revolucionarna ideja, pa je javnost dugo bila suzdržana.
Moramo se prilagoditi, ili ćemo morati otići.

Veznici pa i, pa ni, pa čak i, pa čak ni, čak i, čak ni dodatno ističu sadržaj rečenica te se one odvajaju zarezom, kao i rečenice povezane veznikom a da i veznikom da nakon kojeg dolazi kondicional.

Svi su se odazvali pozivu, čak i oni koji su morali dugo putovati.
Namjeravala sam to napraviti, da bih na kraju sasvim zaboravila.

Zarezom se u rečenici odvajaju i obraćanja u vokativu i usklici.

Dragi gosti, pozdravljam vas u ime instituta!
Ah, ta kiša!

Iznimka su fraze poput Bože pomozi! i sl..

Možda se ponekad čini da i nije toliko važno hoćemo li i kamo staviti zarez, no poznato dvosmisleno proročanstvo grčke svećenice i proročice Pitije pokazuje da to ipak nije tako.

Ibis redibis, nunquam peribis in bello. Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ibis redibis nunquam, peribis in bello. Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.

 

Maja Starček, prof.

Izvor: http://www.editorplus.hr/