U ženinom procesu odrastanja i psihološkog formiranja, odnos koji na tom putu određuje mnogo toga jest onaj s ocem. Otac je prva muška figura u životu žene te glavna osoba koja oblikuje njezin odnos s muškim načelom (animusom) u njoj samoj, kao i s muškarcima općenito.
Budući da je otac onaj "drugi", osoba koja se razlikuje od nje i njezine majke, on snažno utječe na način na koji žena već kao dijete doživljava svoju različitost, jedinstvenost i individualnost. Jedna od uloga oca jest da malu djevojčicu izvede iz zaštićenog svijeta majke i doma u izvanjski svijet, pomažući joj da se nosi sa svijetom i sukobima koji u njemu vladaju. Osim što se žena ogleda u njegovom stavu prema poslu i uspjehu, otac je i uzor autoriteta, odgovornosti, načina odlučivanja, reda i discipline. Kada je žena dovoljno stara, on se povlači kako bi ona mogla usvojiti i probuditi te ideale u sebi.
No, malo tko od nas može reći kako je imao savršeno odrastanje i upravo na tom putu doživljavamo brojne povrede, koje kasnije u odraslom životu nezacijeljene sa sobom nosimo u razne odnose, od onih profesionalnih do onih najintimnijih, gdje ponovno proživljavamo iste te povrede i suočavamo se s našom ranjivom stranom. Taj dio u nama jednostavno čezne za tim da na neki način bude viđen i iscijeljen i upravo zato nam se nameće kao prepreka na putu do onoga što zaista želimo.
Dr. Linda Schierse Leonard, jungijanska analitičarka , u svojoj knjizi "Ranjena žena" govori o dva suprotna obrasca koji su često posljedica ranjenog odnosa s ocem i ta dva konfliktna obrasca često istodobno postoje u psihi ranjene žene i u vječitom su sukobu.
Jedan je vječita djevojčica, drugi je borbena Amazonka.
Vječita djevojčica, kako ju naziva Leonard, žena je čija je psihološka zrelost jednaka zrelosti male djevojčice, bez obzira što može imati i šezdeset godina. Ona je i dalje ovisna kći sklona prihvaćati identitete koje joj drugi nameću. Čineći to, drugima prepušta svoju snagu, baš kao i odgovornost za oblikovanje vlastitog identiteta. Vrlo često za supruga odabire autoritativnog muškarca i prihvaća ulogu koju joj on nameće. Isto tako često djeluje nevino, bespomoćno i pasivno. Ili se pobuni, ali u toj pobuni nastavlja igrati ulogu žrtve obuzetu osjećajem sažaljenja, depresije ili tromosti. Ona nije ta koja usmjerava svoj život. Teško se uspijeva poistovjetiti i prigrliti osobine kao što su: svjesnost, disciplina, hrabrost, sposobnost za donošenje odluka, samopoštovanje i usmjerenost.
Suprotni obrazac borbene Amazonke proizlazi kao reakcija na neadekvatno očinstvo i javlja se na osobnoj ili kulturološkoj razini. U svojoj reakciji na oca koji je sklon zanemariti svoju kćer, takva žena često sama na razini ega prihvaća mušku ili očinsku ulogu.
Svojom uspješnošću, borbenošću ili preuzimanjem kontrole i definiranjem vlastitih zakona razvija snažan muški ego. No taj muški identitet najčešće je samo zaštitni oklop, oružje kojim se ona štiti od boli izazvanom napuštanjem ili odbacivanjem koje je doživjela od oca. Oružje je to protiv vlastite ranjivosti, blagosti i slabosti. Istovremeno joj to oružje pomaže u profesionalnom razvoju, ali je i štiti od vlastite ženstvenosti i one nježnije strane, te se žena njime otuđuje od vlastite kreativnosti, zdravih odnosa s muškarcima, spontanosti i mogućnosti življenja u sadašnjem trenutku.
Ova dva tipična obrasca u nama ženama vrlo lako možemo povezati kroz psihodramsku akciju, na način da oživljavajući neki sadašnji sukob ili unutarnji problem, vrlo brzo i lako dolazimo do stvarne potrebe skrivene u nama, istovremeno djelujući sa snagom odrasle žene, a pritom zacjeljujući i štiteći ranjeno dijete u nama.
U sigurnom okruženju grupe i uz podršku ostalih članica, vječita djevojčica može probuditi , prihvatiti i razvijati svoju snažnu i borbenu stranu, dok borbena Amazonka napokon može dobiti mjesto gdje se bez straha od povrede smije osloboditi teškog oklopa i polako zaviriti u svoju nutrinu, nježno i toplo njegujući svoju blagu stranu.
Napisala:
Ana Pulek, psihodramska praktičarka
Sve žene koje žele istraživati svoje unutarnje obrasce, kao i teme odnosa, granica, strahova, svojih želja i potreba u unutar psihodramske grupe mogu se javiti putem prijavnice, na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili mob: 092/1626-872
Grupa će se održavati jednom tjedno u predvečernjim satima, u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112C, u trajanju od 2 sata, a voditi će je Maja Aqqad,dipl.soc. i Ana Pulek, spec.comm, psihodramske praktičarke u terapijskom radu i u superviziji Centra za psihodramu iz Zagreba.
Također vas pozivamo da obavijesti pratite i na FB stranici Kao Da- put prema sebi
https://m.facebook.com/Kao-Da-put-prema-sebi-1661990644046732/
♥
